Obnovljiva energija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput Sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermičke toplote koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi). Tehnologije obnovljivih izvora energije uključuju Sunčevu energiju, snagu vjetra, mikro-hidro energiju, energiju biomase i biogoriva.

U 2006. godini oko 18% ukupno potrošene energije proizašlo je iz obnovljivih izvora energije pri čemu 13% otpada na tradicionalnu biomasu (spaljeno drvo). Snaga vode je sljedeći najveći obnovljivi izvor sa 3%, a topla voda (grijanje) slijedi sa 1,3%. Iz novih tehnologija poput geotermalne energije, energije vjetra, Sunca i okeana zajednički je iskorišteno 0,8% od ukupno potrošene energije. Tehnički potencijal za njihovu upotrebu je velik, premašujući sve ostale već dostupne izvore, pa su bili preporučeni kao primarni izvori.

Tehnologije obnovljivih izvora energije su ponekad kritizirane zbog toga što su isprekidane (nekontinuirane) ili neugledne, a uprkos tome, tržište još uvijek raste za mnogo oblika obnovljivih izvora energije. Snaga vjetra se povećava 30% godišnje uz globalno instalirane kapacitete od 100 GW i široko je upotrebljavana u nekoliko evropskih država i Sjedinjenim Američkim Državama. Proizvodni izlaz fotovoltažne industrije dostigao je više od 2000 MW i fotovoltažne elektrane su posebno popularne u Njemačkoj. Solarnotermičke elektrane se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama i Španiji pri čemu najveća od njih proizvodi 354 MW i nalazi se u pustinji Mohave. Najveća svjetska geotermalna elektrana je Gejzir u Kaliforniji te ima kapacitet od 750 MW. Brazil ima jedan od najvećih svjetskih programa upotrebe energije obnovljivih izvora koji uključuje proizvodnju etanolnog goriva iz šećerne trstike i trenutno etanolno gorivo čini 18% brazilskog automobilskog goriva. Ono je također je dostupno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Bez obzira što na veliko postoje mnogi projekti i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, tehnologija istih se usmjerila i ka malim, neumreženim primjenama, katkad u ruralnim sredinama gdje je energija presudna u ljudskom razvitku. Kenija ima najveći svjetski udio malih (20-100 W) kućnih solarnih sistema sa preko 30000 prodanih na godinu.[potreban citat]

Klimatske promjene popraćene visokim cijenama goriva, vršne vrijednosti nafte (eng. peak oil) i povećanjem podrške vlada usmjerene su povećanju zakona i propisa, poticanju i komercijalizaciji obnovljivih izvora energije. Sporazum koji je potpisan u martu 2007. godine od strane predsjednika Evropske unije, uvjetuje da bi 20% nacionalno proizvedene energije trebala biti iz obnovljivih izvora do 2020. godine i smanjenje emisija CO2 koji je uzročnik[potreban citat] globalnog zatopljenja. Ulaganja u obnovljive izvore su se sa 80 milijardi dolara u 2005. godini popela na rekordnih 100 milijardi u 2006. godini. Ovaj nivo ulaganja u kombinaciji sa dvocifrenim postotkom koji se povećava svake godine, pretvorila je alternativnu energiju u glavnu. Snaga vjetra je prva proizvodila 1% električne energije, a solarna energija nije daleko od toga. Neke velike kompanije, poput BP, General Electric, Sharp i Royal Dutch Shell, ulažu u obnovljive izvore energije.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]