Vremenska dilatacija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Vremenska dilatacija je posljedica Lorentzovih transformacija, a pojavljuje se kad posmatrač posmatra sat koji se kreće u odnosu na njega i vidi da je on sporiji nego kad miruje.

Fizikalna situacija[uredi | uredi izvor]

Svjetlosni sat.png

Na slici lijevo je dat primjer tzv. svjetlosnog sata u mirovanju: to je sat koji se sastoji od dva ogledala od kojih se odbija zraka svjetlosti. Ako je udaljenost među ogledalima d, onda je period svjetlosnog sata

\tau=2\frac{d}{c}


Ako se svjetlosni sat kreće brzinom V udesno (vidi sliku desno), onda je njegov period \tau'=2\frac{d'}{c}

gdje je d' put koji zraka svjetlosti prijeđe između dvije refleksije,

d'=\sqrt{d^2+ (\tau' V)^2}

Faktor \tau' V je udaljenost za koju se sat pomaknuo udesno između dvije refleksije. Tada je period svjetlosnog sata koji se kreće

\tau'=2\frac{d'}{c}=2\sqrt{(d/c)^2+\tau'^2 (V/c)^2}

Rješenje za \tau' je

\tau'=\frac{\tau}{\sqrt{1-\frac{V^2}{c^2}}}=\gamma \tau

gdje je \gamma>1 Lorentzov faktor.


Očito posmatrač vidi da je sat koji se kreće u odnosu na njega uvijek sporiji nego kad miruje. Zbog toga se ova pojava zove vremenska dilatacija.