Zlata Grebo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zlata Grebo
Rođenje (1922-08-06) 6. august 1922.
Smrt26. april 2019(2019-04-26) (96 godina)
Druga imenaSalahović
Poznat(a) poDekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu

Zlata Grebo (6. august 1922 – 26. april 2019) bila je sociologinja, profesorica i prva dekanesa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

1947. godine završila je Višu školu spoljne trgovine u Beogradu, a 1954. Višu pedagošku školu u Sarajevu.[1] Studije sociologije, u prvoj upisanoj generaciji ovog studija, je započela 1959. u Beogradu, a doktorirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1973. Redovna profesorica na predmetu Demografija pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu postaje 1966. Predavala je na brojnim univerzitetima i učetvovala u naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Na Svjetskom kongresu žena u Helsinkiju 1969. bila je članica delegacije žena Jugoslavije.[1]

Objavila je brojna istraživanja iz oblasti sociologije i demografske politike, pretežno se interesujući za reprodukciju i ulogu žena u društvu.[2] Učestvovala je u pripremi metodologije za popis stanovništa iz 1971.[1] Tokom srednjoškolskih dana u Mostaru je bila dio narodnooslobodilačkog pokreta, a nakon rata je učestvovala u osnivanju Gradskog Odbora AFŽ-a Mostara.[3] Za naučni doprinos u oblasti društvenih nauka, 1976. je dobila nagradu "Veselin Masleša".

Neki od njenih najpoznatijih radova su: Želje i strahovanja jugoslovenske žene (1965), Ravnopravnost žene – dio borbe za socijalističko društvo (Sarajevo, 1969), Materinstvo i rad – stvarna ili prividna dilema u porodici zaposlene žene (1975), Čovjek, rađanje i društvo (1975).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Hrustić Batovanja, Durkalić, Gušić, Amila, Masha, Hatidža (2019). Žene BiH - Ilustrirana knjiga o izuzetnim ženama. Sarajevo: Dobra knjiga. str. 104. ISBN 978-9926-456-97-9.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Grupa autora (2014). Zabilježene - Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar, Fondacija CURE. str. 137.
  3. ^ "Heroina: Zlata Grebo". mreza-mira.net. Mreža za izgradnju mira. 28. 4. 2019. Pristupljeno 6. 3. 2022.