Henry Ford

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Henry Ford

Henry Martin Ford (30. juli 1863 - 7. april 1947) osnovao je Ford Motor Company i pripisan mu je doprinos stvaranju srednjeg sloja američkog društva. Bio je među prvima koji su uveli masovnu proizvodnju velikom broju ljudi dostupnih automobila na pokretnoj traci. To ostvarenje nije samo značilo revoluciju industrijske proizvodnje, već je imalo i velik uticaj na modernu kulturu tako da mnogi društveni teoretičari to razdoblje ekonomske i društvene historije nazivaju "fordizam".

Ford je rođen na uspješnoj porodičnoj farmi u Springwells Townshipu, koji je danas dio grada Dearborna u Michiganu, gdje se trenutno nalazi sjedište firme koju je osnovao. Njegovi roditelji, William i Mary Ford, bili su imigranti iz okolice grada Corka u južnoj Irskoj, a Henry je bio najstariji od šestero njihove djece.

Već kao dijete bio je strastveni mehaničar. Uvijek je umjesto poslova na farmi radio na nekim strojevima u očevoj radionici. Kad mu je bilo trinaest godina prvi put je vidio parni stroj s vlastitim pogonom. 1879. otišao je od kuće u okolicu Detroita kako bi se uvježbavao za strojara. 1882. vraća se u Dearborn kako bi radio na porodičnoj farmi i postaje stručnjak u upravljanju Westinghouseovim kompaktnim parnim strojem, što ga je na kraju dovelo do posla servisera istih strojeva u toj firmi. 1891. postaje inžinjer u Edison Illuminating Company i nakon promocije u glavnog inžinjera 1893. imao je dovoljno novca da posveti pažnju svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutrašnjim izgaranjem. Ti eksperimenti su 1896. kulminirali završetkom rada na vlastitom vozilu nazvanom kvadricikl, kojeg je prvi put isprobao u vožnji 4. juna te godine.

Nakon tog uspjeha napušta Edison Illuminating Company i zajedno s ostalim inovatorima osniva Detroit Automobile Company, koja je ubrzo bankrotirala jer je Ford usavršao dizajn automobila umjesto da ih prodaje. Svojim vozilima Ford se utrkivao s onima drugih proizvođača kako bi prikazao njihovu superiornost. S zanimanjem za trkaće automobile osnovao je drugu firmu pod nazivom Henry Ford Company. 1902. Ford je istjeran iz firme zajedno s ostalim inovatorima, a ona je reorganizovana pod nazivom Cadillac.

Svoju vlastitu firmu pod nazivom Ford Motor Company osniva 1903. zajedno s jedanaest ostalih inovatora i kapitalom od 28.000 dolara. U novodizajniranom automobilu Ford je odvezao probnu milju na zaleđenom jezeru St. Clair i s vremenom od 39.4 sekunde postavio novi kopneni brzinski rekord. Uvjeren tim uspjehom, poznati vozač utrka Barney Oldfield naziva novi model "999" odavajući počast trkaćoj lokomotivi tog vremena i predstavlja ga širom države, čineći marku Ford poznatom u cijelom SAD-u. Henry Ford je bio i jedan od ranih podupirača legendarne utrke Indianapolis 500.

1908. firma u prodaju pušta Model T s čijom se trkaćom verzijom Ford utrkivao od 1909. do 1913. i pobijedio na utrci preko cijelih Sjedinjenih Država (iako je kasnije diskvalificiran), a 1911. Frank Kulick je njome postavio brzinski rekord na ovalnim stazama. 1913. Ford pokušava nastupiti na utrci Indianapolis 500, ali odustaje zbog pravila koja su zahtjevala dodavanje težine od 450 kilograma. Tada se povlači iz utrka, budući da mu zbog popularnosti Modela T više nisu bile potrebne za postizanje publiciteta. S prvim danom 1919. prepustio je mjesto predsjednika kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju njome. Sredinom dvadesetih prodaja Modela T je počela opadati zbog konkurencije koja je nudila modernije automobile s opremom nedostupnom na Modelu T. U decembru 1927. je zbog toga predstavljen uspješni Model A, nazvan jednako kao i prvi model kojeg je firma ikad proizvela.

Nakon smrti Edsela Forda 26. maja 1943. Henry Ford je podržao Harryja Bennetta da preuzme poziciju predsjednika dok je Edselova udovica Eleanor, koja je naslijedila njegovo pravo glasa, predložila Henryjevog unuka i svog sina Henryja Forda II. Problem je na kraju riješen tako da je tada 79-godišnji Henry Ford osobno preuzeo poziciju predsjednika, Henry Ford II. je postao dopredsjednik, a Harry Bennett osoba odgovorna za zaposlenike i odnose sa javnošću.

Henry Ford je 21. septembra 1945. prepustio poziciju predsjednika firme unuku Henryju Fordu II., a preminuo je od izljeva krvi u mozak u dobi od 83 godine 7. aprila 1947. na svom posjedu u Dearbornu. Pokopan je na groblju Ford Cemetery u Detroitu.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: