Mehanika fluida
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Mehanika kontinuuma | ||||||
| | |
||||||
|
||||||
|
||||||
|
||||||
Mehanika fluida je grana fizike koja se bavi mehanikom - dakle proučavanjem sila i kretanja - uzrokovanih od i na samim fluidima. Ovo je jedno od najkompleksnijih područja mehanike te osim područja klasične mehanike zalazi i u stohastičke procese i teoriju haosa koja je i evoluirala iz proučavanja pojava u mehanici fluida (turbulencija, meteorologija).
Sadržaj |
Pojam fluida[uredi]
Iako se s mehanikom fluida najčešće povezuje pojam "tekućina", pojam "fluid" obuhvaća svu materiju koja se ne nalazi u krutom stanju, dakle sve tekućine, plinove i plazmu.
Pretpostavke[uredi]
Kao i svaki drugi matematički model u realnom svijetu, mehanika fluida napravila je nekoliko osnovnih pretpostavki o materijalima koji se proučavaju.
Mehanika fluida pretpostavlja da se svaki fluid pokorava slijedećem:
- Zakon održanja mase
- Zakon održanja momenta
- Hipoteza o kontinuumu (više u daljem tekstu).
Hipoteza kontinuuma[uredi]
Fluidi se sastoje od molekula koje se sudaraju međusobno, kao i sa okolnim preprekama. Pretpostavka kontunuuma, međutim, smatra fluide neprekidnim. To jest, osobine, kao što su gustoća, pritisak, temperatura i brzina, su dobro definisane u "beskonačno" malim tačkama, definišući REZ (Referentni Element Zapremine), u geometrijskom redu udaljenosti između svije susjedne molekule fluida. Pretpostavlja se da osobine variraju nepredno od jedne do druge tačke, te su predstavljene kao srednje vrijednosti u REZ-u. Činjenica da se fluid sastoji od diskretnih molekula je zanemarena.
[uredi]
Opći oblik jednačine[uredi]
Opći oblik Navier-Stokesovih jednačina za očuvanje momenta je:
gdje je
gustoća fluida,
materijalna derivacija,
vektor brzine,
vektor masene sile, i
tenzor koji predstavlja površinske sile koje djeluju na fluidni djelić
Općenito, (u tri dimenzije)
ima oblik:
gdje je
normalni napon, i
su tangencijalni naponi.
Gore napisano je, u stvari, sistem od tri jednačine, jedna po svakoj dimenziji. Same, ove jednačine nisu dovoljne da bi se dobilo rješenje. Međutim, prema zakonu o održanju mases i određenim graničnim uslovima u sistemu jednačina može se dobiti sistem rješivih jednačina.
Newtonski i nenewtonski fluidi[uredi]
Jednačine za newtonski fluid[uredi]
Konstantna proporcionalnosti između tangencijalnog napona i gradijenta brzine je poznata kao visokoznost (naziva se i dinamički koeficijet viskoznosti, a obilježava se sa
). Jednostavna jednačina, koja opisuje ponašanje newtonskog fluida glasi:
gdje je
tangencijalni napon koji trpi fluid ("otpor")
viskoznost fluida - konstanta proporcionalnosti
gradijent brzine okomit na pravac tangencijalnog napona
Mehanika fluida u mašinstvu[uredi]
Mehanika fluida jedno je od ključnih područja proučavanja unutar mašinstva.
Grane mehanike fluida[uredi]
Također pogledajte[uredi]
| Na Wikipediji se nalazi Portal Fizika koji služi kao glavna stranica za ovu temu. |
Zabilješke[uredi]
Reference[uredi]
- White, Frank M. (2003). Fluid Mechanics. McGraw-Hill. ISBN 0072402172
- Ira M. Cohen, Pijush K. Kundu. "Fluid Mechanics - 4th ed." Academic Press, ISBN 978-0-12-373735-9.
- Massey, B. & Ward-Smith, J. (2005). Mechanics of Fluids - 8th ed. Taylor & Francis, ISBN 978-0-415-36206-1.
Vanjski linkovi[uredi]
- Annual Review of Fluid Mechanics
- CFDWiki -- the Computational Fluid Dynamics reference wiki.
- Educational Particle Image Velocimetry - resources and demonstrations
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |

gustoća fluida,
vektor brzine,
vektor masene sile, i
normalni napon, i
su tangencijalni naponi.
tangencijalni napon koji trpi fluid ("
gradijent brzine okomit na pravac tangencijalnog napona