Proza

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Proza je vrsta književnosti koja se uobličava slobodnim stilom pisanja i ne slijedi principe metrike i rime i ostala pravila poezije. Umjesto toga, sastoji se od punih rečenica, grupisanih u odjeljke/paragrafe i sl. Kao takav, prozni način pisanja ima široku primjenu; može se primijeniti za pisanje knjiga, enciklopedija, biografija,novina i drugih oblika komunikacije. Na osnovu toga, proza se može podijeliti i na slijedeće kategorije:

• pripovjedačka
• historiografska
• obrazovno-naučna
• kritička
• dramaturška itd.

Književne vrste poput pripovijetki i novela spadaju u prozu uključujući i roman kao najopsežniji i najsloženiji prozni oblik. U romanu autor daje opis brojnih likova i događaja. Jedan od prvih primjera romana u Evropi je "Don Kihot" (El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha), španskog pisca Migela de Servantesa (Migel de Servantes Saavedra) objavljen 1605. godine. Puno ranije, oko IX-X stoljeća, na Bliskom Istoku se pojavljuju "Priče iz hiljadu i jedne noći", a u Kini, je zapisana priča o "Tri Kraljevstva" zasnovana na stvarnim događajima iz II i III stoljeća.

[uredi] Napomene

Djela antičke književnosti a i ona starija, poput Ilijade, Odiseje, Mahabharate, Eneida, ili Kalevale su pisana u stihovima. To su epske poeme ili spjevovi.

Danas prozu nalazimo u različitim oblicima. Savremeni filozofski, historijski i novinarski radovi se također predstavljaju u proznom obliku.

[uredi] Također pogledajte

• Bosanskohercegovačka proza