Ratko Mladić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ratko Mladić
Example alt text
Optuženik na Haškom sudu za ratne zločine general Ratko Mladić
Rođenje 12. mart 1943.
Kalinovik, Bosna i Hercegovina

Ratko Mladić (Božanovići, općina Kalinovik, BiH, 12. mart 1943. - ) je bivši zapovjednik i general srpskih snaga u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine i haški optuženik za ratne zločine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ratna karijera[uredi | uredi izvor]

U junu 1991. godine je poslan u Knin, kao komandant 9. korpusa JNA, tokom borbi između JNA i hrvatskih snaga. 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje Vojske RS. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz Bosne, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u Srbiji. Mladić je, prema navodima, viđen da prisustvuje nogometnoj utakmici između Kine i Jugoslavije u Beogradu u martu 2000. godine. Ušao je na VIP ulaz i sjeo u privatnu ložu okružen osmoricom naoružanih čuvara. Neki tvrde da je također viđen u predgrađu Moskve, i da je "često" posjetilac Soluna i Atine, što je podiglo sumnju da su mnogi lažni izvještaji poslani kako bi se pokrio njegov trag. Nema govora da je njegovo osiguranje na prilično visokom nivou [1]. U novembru 2004. godine, britanska vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Moguće je da razlog njenom samoubistvu leži u intenzivnoj kritici Mladića u tadašnjim srbijanskim medijima. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.


26.05.2011 uhićen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje se odlučuje o njegovom izručenju ICTY-u.

Optužnica[uredi | uredi izvor]

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine. Druga optužnica, 16. novembra 1995, a izmijenjena optužnica donesena je 8. novembra 2002. godine pod nazivom Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica". Izmjenjena optužnica [1] sastoji se od slijedećih tačaka:

  • 1. Genocid
  • 2. Učestvovanje u genocidu
  • 3. Progoni na političkoj, vjerskoj i nacionalnoj osnovi kao zločini protiv čovječnosti
  • 4. Istrebljenje kao zločin prema čovječnosti
  • 5. Ubistvo, kao zločin protiv čovječnosti
  • 6. Ubistvo, kao kršenje ratnih zakona i običaja
  • 7. Deportacija ljudi, kao zločin protiv čovječnosti
  • 8. Nehumana dijela (prisilna premještanja), kao zločin protiv čovječnosti
  • 9-14. Protivpravno terorisanje civila, ubistvo, okrutno postupanje, nehumana dijela, napadi na civile.
  • 15. Uzimanje talaca

Uhapšen je 26.maja 2011. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Ratko Mladić
Wikicitat
Wikicitat: Ratko Mladić
Wikivijesti
Wikivijesti: Tadić predviđa hapšenje Mladića nakon izbora
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: