Svjetsko prvenstvo u rukometu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Svjetsko prvenstvo u rukometu
Trenutna sezona ili takmičenje:
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2023.
SportRukomet
Osnovana1938.
Broj ekipa32
KontinentSvi (IHF)
Trenutni šampion(i) Danska (3. titula)
Najviše titula Francuska (6 titula)
OsnivačMeđunarodni amaterski rukometni savez

Svjetsko rukometno prvenstvo za muškarce organizira Međunarodna rukometna federacija (IHF) od 1938.

Na dvadeset i osam održanih turnira dvanaest reprezentacija je osvojilo titulu. Francuska je najuspješnija reprezentacija sa šest titula, a slijede Švedska i Rumunija sa po četiri titule.

Aktuelni šampion je Danska, koja je osvojila svoju treću uzastopnu titulu na turniru 2023. u Poljskoj i Švedskoj.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvo dvoransko prvenstvo održano je u Njemačkoj 1938. na kojem su učestvovala četiri tima iz Evrope sastavljena od 7 igrača koji su se takmičili u krugu kako bi pronašli pobjednika. Tek šesnaest godina kasnije održano je drugo Svjetsko prvenstvo u Švedskoj. Kroz svoju historiju Svjetskim prvenstvima dominirali su evropski timovi, a nijednu medalju nisu osvojile neevropske zemlje sve do 2015, kada je Katar osvojio srebro. Tokom godina, organizacija Svjetskog prvenstva se mijenjala. Prvobitno je bilo grupnih utakmica i u preliminarnoj i u glavnoj rundi, ali od izdanja 1995. se primjenjuje nokaut sistem nakon preliminarne runde.[2]

Domaćini[uredi | uredi izvor]

Broj prvenstava Domaćin Godina
8 Njemačka 1938, 1958, 1961, 1974, 1982, 2007, 2019, (2027)
5 Švedska 1954, 1967, 1993, 2011, 2023
3 Danska 1978, 2019, (2025)
3 Francuska 1970, 2001, 2017.
2 Čehoslovačka 1964, 1990.
2 Egipat 1999, 2021.
2 Hrvatska 2009, (2025)
1 Island 1995.
1 Japan 1997.
1 Katar 2015.
1 Norveška (2025)
1 Poljska 2023
1 Portugal 2003.
1 Španija 2013.
1 Švicarska 1986.
1 Tunis 2005.

Takmičenja[uredi | uredi izvor]

Prvo Svjetsko rukometno prvenstvo održano je u Njemačkoj 1938. Kroz historiju prvenstvom dominiraju evropski timovi. Tokom godina organizacija se promijenila. U početku su se preliminarna i glavna runda igrale u grupnom sistemu, a tek odnedavno glavna runda počela se igrati u nokaut-sistemu.

Godina Domaćin Finale Utakmica za bronzanu medalju
Zlato Rezultat Srebro Bronza Rezultat Četvrto mjesto
1938.
(detalji)
Njemačka  Njemačka Bergerov sistem  Austrija  Švedska Bergerov sistem  Danska
1954.
(detalji)
Švedska  Švedska 17–14  Zapadna Njemačka  Čehoslovačka 24–11  Švicarska
1958.
(detalji)
Istočna Njemačka  Švedska 22–12  Čehoslovačka  Njemačka 1 16–13  Danska
1961.
(detalji)
Zapadna Njemačka  Rumunija 9–8
(dva produžetka)
 Čehoslovačka  Švedska 17–14  Njemačka 1
1964.
(detalji)
Čehoslovačka  Rumunija 25–22  Švedska  Čehoslovačka 22–15  Zapadna Njemačka
1967.
(detalji)
Švedska  Čehoslovačka 14–11  Danska  Rumunija 21–19
(produžetak)
 Sovjetski Savez
1970.
(detalji)
Francuska  Rumunija 13–12
(dva produžetka)
 Istočna Njemačka  Jugoslavija 29–12  Danska
1974.
(detalji)
Istočna Njemačka  Rumunija 14–12  Istočna Njemačka  Jugoslavija 18–16  Poljska
1978.
(detalji)
Danska  Zapadna Njemačka 20–19  Sovjetski Savez  Istočna Njemačka 19–15  Danska
1982.
(detalji)
Zapadna Njemačka  Sovjetski Savez 30–27
(produžetak)
 Jugoslavija  Poljska 23–22  Danska
1986.
(detalji)
Švicarska  Jugoslavija 24–22  Mađarska  Istočna Njemačka 24–23  Švedska
1990.
(detalji)
Čehoslovačka  Švedska 27–23  Sovjetski Savez  Rumunija 27–21  Jugoslavija
1993.
(detalji)
Švedska  Rusija 28–19  Francuska  Švedska 26–19  Švicarska
1995.
(detalji)
Island  Francuska 23–19  Hrvatska  Švedska 26–20  Njemačka
1997.
(detalji)
Japan  Rusija 23–21  Švedska  Francuska 28–27  Mađarska
1999.
(detalji)
Egipat  Švedska 25–24  Rusija  SR Jugoslavija 27–24  Španija
2001.
(detalji)
Francuska  Francuska 28–25
(produžetak)
 Švedska  SR Jugoslavija 27–17  Egipat
2003.
(detalji)
Portugal  Hrvatska 34–31  Njemačka  Francuska 27–22  Španija
2005.
(detalji)
Tunis  Španija 40–34  Hrvatska  Francuska 26–25  Tunis
2007.
(detalji)
Njemačka  Njemačka 29–24  Poljska  Danska 34–27  Francuska
2009.
(detalji)
Hrvatska  Francuska 24–19  Hrvatska  Poljska 31–23  Danska
2011.
(detalji)
Švedska  Francuska 37–35
(produžetak)
 Danska  Španija 24–23  Švedska
2013.
(detalji)
Španija  Španija 35–19  Danska  Hrvatska 31–26  Slovenija
2015.
(detalji)
Katar  Francuska 25–22  Katar  Poljska 29–28  Španija
2017.
(detalji)
Francuska  Francuska 33–26  Norveška  Slovenija 31–30  Hrvatska
2019.
(detalji)
Danska / Njemačka  Danska 31–22  Norveška  Francuska 26–25  Njemačka
2021.
(detalji)
Egipat  Danska 26–24  Švedska  Španija 35–29  Francuska
2023.
(detalji)
Poljska / Švedska  Danska 34–29  Francuska  Španija 39–36  Švedska
2025.
(detalji)
Hrvatska / Danska / Norveška
2027.
(detalji)
Njemačka

1 Njemačka je poslala tim sastavljen od igrača iz Zapadne i Istočne Njemačke.

  • Egipat i Tunis jedine su neevropske zemlje koje su dostigle polufinale (Egipat 2001. i Tunis 2005); obje reprezentacije zauzele su četvrto mjesto.

Medalje[uredi | uredi izvor]

RangNacijaZlatoSrebroBronzaUkupno
1. Francuska 62412
2. Švedska 44412
3. Rumunija 4026
4. Danska 3317
5. Njemačka 2215
6. Rusija2103
7. Španija 2035
8. Hrvatska 1315
9. Čehoslovačka 1225
10. Sovjetski Savez 1203
11. Jugoslavija 1124
12. Zapadna Njemačka 1001
13. Istočna Njemačka 0224
14. Norveška 0202
15. Poljska 0134
16. Austrija 0101
 Katar 0101
 Mađarska 0101
19. SR Jugoslavija 0022
20. Slovenija 0011
Ukupno (20 nacija)28282884

Detalji o učešćima[uredi | uredi izvor]

Tim Njemačka 1938.
(4)
Švedska 1954.
(6)
Istočna Njemačka 1958
(16)
Zapadna Njemačka 1961.
(12)
Čehoslovačka 1964.
(16)
Švedska 1967.
(16)
Francuska 1970.
(16)
Istočna Njemačka 1974.
(16)
Danska 1978.
(16)
Zapadna Njemačka 1982.
(16)
Švicarska 1986.
(16)
Čehoslovačka 1990.
(16)
Švedska 1993.
(16)
Island 1995.
(24)
Japan 1997.
(24)
Egipat 1999.
(24)
Francuska 2001.
(24)
Portugal 2003.
(24)
Tunis 2005.
(24)
Njemačka 2007.
(24)
Hrvatska 2009.
(24)
Švedska 2011.
(24)
Španija 2013.
(24)
Katar 2015.
(24)
Francuska 2017.
(24)
Danska
Njemačka 2019.
(24)
Egipat 2021.
(32)
Poljska
Švedska
2023.(32)
Ukupno
 Alžir 15. 16. 16. 16. 16. 17. 15. 13. 18. 17. 19. 15. 17. 24. 22. 31. 16
 Angola 20. 21. 24. 23. 30. 5
 Argentina 22. 21. 15. 17. 18. 16. 18. 12. 18. 12. 18. 17. 11. 19. 14
 Australija 24. 21. 24. 24. 24. 24. 24. 7
 Austrija 2. 11. 14. 18. 13. 19. 26. 7
 Bahrein 23. 23. 20. 21. 16. 5
 Bjelorusija 9. 15. 18. 11. 17. 5
 Bosna i Hercegovina 20. 1
 Belgija 21. 1
 Brazil 15. 24. 24. 16. 19. 22. 19. 19. 21. 21. 13. 16. 16. 9. 18. 17. 16
 Bugarska 11. 14. 2
 Crna Gora 22. 18. 2
 Čehoslovačka 3. 2. 2. 3. 1. 7. 6. 11. 10. 13. 7. 7. 12
 Češka 8. 11. 18. 10. 12. 17. POV 6
 Čile 22. 23. 23. 21. 16. 27. 26. 7
 Danska 4. 5. 4. 5. 7. 2. 4. 8. 4. 4. 8. 9. 19. 9. 9. 13. 3. 4. 2. 2. 5. 10 1. 1. 1. 25
 DR Kongo 28. 1
 Egipat 14. 12. 6. 6. 7. 4. 15. 14. 17. 14. 14. 16. 14. 13. 8. 7. 7. 17
 Finska 14. 1
 Francuska 6. 9. 8. 13. 10. 12. 16. 9. 2. 1. 3. 6. 1. 3. 3. 4. 1. 1. 6. 1. 1. 3. 4. 2. 24
 Grčka 6. 1
 Grenland 20. 24. 22. 3
 Nizozemska 11. 14. 2
 Hrvatska 2. 13. 10. 9. 1. 2. 5. 2. 5. 3. 6. 4. 6. 15. 9. 15
 Iran 21. 24. 2
 Island 10. 6. 9. 11. 14. 13. 6. 10. 8. 14. 5. 11. 7. 15. 8. 6. 12. 11. 14. 11. 20. 12. 22
 Istočna Njemačka 10. 9. 2. 2. 3. 6. 3. 8. 8
 Italija 18. 1
 Japan 12. 16. 11. 10. 12. 12. 14. 15. 23. 15. 16. 16. 22. 24. 19. 15
 Jugoslavija 8. 9. 6. 7. 3. 3. 5. 2. 1. 4. 10
 J. Koreja 12. 12. 15. 12. 8. 14. 12. 15. 12. 13. 21. Vidi "Koreja" 31. 28. 13
 Kanada 16. 15. 23. 3
 Katar 16. 21. 23. 20. 2. 8. 13. 8. 22. 9
 Kina 20. 20. 2
Koreja 22. 1
 Kuba 13. 15. 14. 13. 14. 8. 20. 7
 Kuvajt 15. 20. 19. 23. 20. 22. 18. 22. 8
 Litvanija 10. 1
 Luksemburg 16. 1
 Mađarska 7. 8. 8. 8. 7. 9. 9. 2. 6. 11. 17. 4. 11. 6. 9. 6. 7. 8. 7. 10. 5. 8. 22
 Maroko 22. 23. 17. 22. 23. 20. 29. 30. 8
 Nigerija 23. 1
 Norveška 6. 7. 11. 13. 13. 13. 12. 13. 14. 7. 13. 9. 9. 2. 2. 6. 6. 17
 Njemačka 1. 2. 3. 4. 4. 6. 5. 9. 1. 7. 7. 6. 4. 5. 8. 2. 9. 1. 5. 11. 5. 7. 9. 4. 12. 5. 26
 Poljska 5. 12. 14. 4. 6. 3. 14. 11. 10. 2. 3. 8. 9. 3. 17. 13. 15. 17
 Portugal 19. 16. 12. 10. 13. 5
 Rumunija 13. 1. 1. 3. 1. 1. 7. 5. 9. 3. 10. 10. 15. 19. 14
 Rusija 1. 5. 1. 2. 6. 5. 8. 6. 16. 7. 19. 12. 14. 14. 14
 Saud. Arabija 21. 22. 21. 19. 23. 19. 22. 20. 21. 29. 10
 SAD 15. 16. 16. 16. 21. 24. POV 20. 7
 Sjeverna Makedonija 18. 11. 14. 9. 15. 15. 23. 27. 8
 Slovačka 10. 17. 2
 Slovenija 18. 17. 11. 12. 10. 4. 8. 3. 9. 10. 10
 Sovjetski Savez 5. 4. 9. 5. 2. 1. 10. 2. 8
 Srbija 8. 10. 10. 18. 11. 5
 Srbija i Crna Gora 9. 3. 3. 8. 5. 5
 Španija 12. 13. 10. 8. 5. 5. 5. 11. 7. 4. 5. 4. 1. 7. 13. 3. 1. 4. 5. 7. 3. 3. 22
 Švedska 3. 1. 1. 3. 2. 5. 6. 10. 8. 11. 4. 1. 3. 3. 2. 1. 2. 13. 11. 7. 4. 10. 6. 5. 2. 4. 26
 Švicarska 4. 10. 12. 14. 15. 12. 11. 13. 4. 7. 16. 11
 Tunis 15. 15. 16. 12. 10. 14. 4. 11. 17. 20. 11. 15. 19. 12. 25. 25. 16
 Ukrajina 7. 14. 2
 Urugvaj 24. 32. 2
 Zelen. Ostrva POV 23 2

Najbolji strijelci po turnirima[uredi | uredi izvor]

Rekord po broju golova na jednom svjetskom prvenstvu drži Kiril Lazarov iz Sjeverne Makedonije, koji je postigao 92 gola u osam utakmica na Svjetskom prvenstvu 2009.

Godina Igrač Golovi
1938. Švedska Yngve Lamberg
Njemačka Hans Theilig
6
1954. Zapadna Njemačka Otto Maychrzak 16
1958. Danska Mogens Olsen 46
1961. Rumunija Petre Ivănescu
Čehoslovačka Zdeněk Rada
24
1964. Rumunija Hans (Ioan) Moser 33
1967. Zapadna Njemačka Herbert Lübking 38
1970. Sovjetski Savez Vladimir Maksimov 31
1974. Rumunija Ștefan Birtalan 43
1978. Poljska Jerzy Klempel
Mađarska Péter Kovács
47
1982. Rumunija Vasile Stîngă 65
1986. Južna Koreja Kang Jae-won 67
1990. Kuba Roberto Julián Duranona
Sovjetski Savez Aleksandar Tučkin
55
1993. Švicarska Marc Baumgartner
Mađarska József Éles
Južna Koreja Yoon Kyung-shin
41
1995. Južna Koreja Yoon Kyung-shin 86
1997. Južna Koreja Yoon Kyung-shin 62
1999. Kuba Rolando Uríos 57
2001. Rusija Eduard Kokšarov 61
2003. Mađarska Carlos Pérez 64
2005. Tunis Wissem Hmam 81
2007. Island Guðjón Valur Sigurðsson 66
2009. Makedonija Kiril Lazarov 92
2011. Danska Mikkel Hansen 68
2013. Danska Anders Eggert 62
2015. Slovenija Dragan Gajić 71
2017. Makedonija Kiril Lazarov 50
2019. Danska Mikkel Hansen 72
2021. Katar Frankis Carol 58
2023. Danska Mathias Gidsel 60

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Danmark vinder VM for tredje gang i streg efter drama" (jezik: danski). TV 2. 29. 1. 2023.
  2. ^ "IHF official website – Men's World Championships – Statistics (1938–2009)" (PDF). IHF.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]