Šime Ljubić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šime Ljubić

Šime Ljubić (Stari Grad na Hvaru, 24. maja 1822 - Stari Grad na Hvaru, 19. oktobra 1896) bio je župnik, hrvatski arheolog, historičar i biograf.

Studirao je teologiju u Zagrebu, a historiju i slavistiku u Beču. Bio je upravnik Arheološkog muzeja u Splitu, a jedno vrijeme je boravio i u arhivu u Veneciji gdje je skupljao građu koju je kasnije objavila Jugoslavenska akademija nauka i umjetnosti. Ti dokumenti imaju veliki značaj za izučavanje srednjovjekovne bosanske historije. Kasnije je postao direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu. Osnivač je Hrvatskog arheološkog društva, a pokrenuo je i njegovo glasilo "Viestnik hrvatskog areheologičkoga družtva". Pisao je radove iz numizmatike, o prahistorijskim i rimskim nalazima, skupljao građu za Narodni muzej, objavio srednjovjekovne statute Budve, Skradina i Hvara te radove o odnosima Dubrovnika i Venecije, o Markantunu Dominisu i Petru Hektoroviću. Sudjelovao je u hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, a bavio se i književnim radom.

Najvažnije knjige su mu: Opis južnoslavenskih novaca (Zagreb, 1875), te zbirka izvora objavljena u nekoliko tomova, Listine o odnošajih između južnoga Slavenstva i Mletačke republike.

Literatura o Šimi Ljubiću[uredi | uredi izvor]

  • Neda Anzulović, O diobi biblioteke i pisane zaostavštine don Šime Ljubića, Prilozi povijesti otoka Hvara 8, Hvar 1987., 3-9.
  • Batović Šime, Šime Ljubić, Zadarska smotra XLI/6, Zadar 1992., 244-248.
  • S. Čavić, U povodu stote obljetnice smrti auglednog Starograđanina. Bista don Šimi Ljubiću, Slobodna Dalmacija, Split 31.8. 1997., 4.
  • Miroslav Kurelac, Ljubić Šime, Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Zagreb 1980., 350.
  • Ivan Mirnik, Ljubić i Kršnjavi, Naš museum, Zagreb 1998., 233-243.
  • Ivan Pederin, Izbor iz pisama upućenih Šimi Ljubiću, CCP X/18, Zagreb 1986., 117-165.
  • I. Pederin, Dva neobjavljena sastava Šime Ljubića, Croatica Christiana Periodica XIII/24, Zagreb 1989., 76-115.
  • I. Pederin, Život i ideološki sadržaj u djelu Šime Ljubića, Croatica Christiana Periodica XVI/29, Zagreb 1992., 85-125.
  • Duje Rendić-Miočević, Don Šime Ljubić – idejni začetnik i osnivač Hrvatskog arheološkog društva i ravnatelj narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu, “Šime Ljubić, Faria – Stari Grad a ne Hvar”, Stari Grad 1996, 11-15.
  • Vinko Srhoj, Uz proslavu 170. obljetnice rođenja hvarskog arheologa i povjesničara don Šime Ljubića. Ispred svoga vremena, Slobodna Dalmacija, Split 19.8. 1993, 36.
  • Andrija Veselinović, Ljubić Šime, Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić), Beograd 1997., 473.
  • Ksenija Vinski-Gasparini, Ljubić Šime, Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 (K-Ren), Zagreb 1987, 218.
  • K. Vinski-Gasparini, Ljubić Šime, Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 (A-Nove), Zagreb 1995, 532.
  • Marin Zaninović, Uz stotu obljetnicu smrti don Šime Ljubića (24.V. 1882.-19.X. 1896.), Obavijesti HAD XXVIII/2, Zagreb 1996., 56-58.
  • M. Zaninović, Don Šime Ljubić nakon 100 godina, “Šime Ljubić, Faria – Stari Grad a ne Hvar”, Stari Grad 1996., 6-10.
  • Mate Zaninović, Šime Ljubić - utemeljitelj Hrvatskog arheološkog društva, “Arheološka istraživanja u Zagrebu i njegovoj okolici” (naučni skup o 100. godišnjici društva, Zagreb, od 14. do 16. novembra 1978. godine), HAD 6, Zagreb 1981, 29-39.
  • Vera Živančević, Ljubić Šime, “Leksikon pisaca Jugoslavije III (K-LJ)”, Beograd 1987, 715-716.
  • Ljubić Šime, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 5 (L-Nigh)”, Zagreb 1979, 208-209.
  • Ljubić Šime, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 2 (K-P)”, Beograd 1978, 439.