Šime Ljubić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Šime Ljubić

Šime Ljubić (Stari Grad na Hvaru, 24. maja 1822 - Stari Grad na Hvaru, 19. oktobra 1896) bio je župnik, hrvatski arheolog, historičar i biograf.

Studirao je teologiju u Zagrebu, a historiju i slavistiku u Beču. Bio je upravnik Arheološkog muzeja u Splitu, a jedno vrijeme je boravio i u arhivu u Veneciji gdje je skupljao građu koju je kasnije objavila Jugoslavenska akademija nauka i umjetnosti. Ti dokumenti imaju veliki značaj za izučavanje srednjovjekovne bosanske historije. Kasnije je postao direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu. Osnivač je Hrvatskog arheološkog društva, a pokrenuo je i njegovo glasilo "Viestnik hrvatskog areheologičkoga družtva". Pisao je radove iz numizmatike, o prahistorijskim i rimskim nalazima, skupljao građu za Narodni muzej, objavio srednjovjekovne statute Budve, Skradina i Hvara te radove o odnosima Dubrovnika i Venecije, o Markantunu Dominisu i Petru Hektoroviću. Sudjelovao je u hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, a bavio se i književnim radom.

Najvažnije knjige su mu: Opis južnoslavenskih novaca (Zagreb, 1875), te zbirka izvora objavljena u nekoliko tomova, Listine o odnošajih između južnoga Slavenstva i Mletačke republike.

Literatura o Šimi Ljubiću[uredi | uredi izvor]

  • Neda Anzulović, O diobi biblioteke i pisane zaostavštine don Šime Ljubića, Prilozi povijesti otoka Hvara 8, Hvar 1987., 3-9.
  • Batović Šime, Šime Ljubić, Zadarska smotra XLI/6, Zadar 1992., 244-248.
  • S. Čavić, U povodu stote obljetnice smrti auglednog Starograđanina. Bista don Šimi Ljubiću, Slobodna Dalmacija, Split 31.8. 1997., 4.
  • Miroslav Kurelac, Ljubić Šime, Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Zagreb 1980., 350.
  • Ivan Mirnik, Ljubić i Kršnjavi, Naš museum, Zagreb 1998., 233-243.
  • Ivan Pederin, Izbor iz pisama upućenih Šimi Ljubiću, CCP X/18, Zagreb 1986., 117-165.
  • I. Pederin, Dva neobjavljena sastava Šime Ljubića, Croatica Christiana Periodica XIII/24, Zagreb 1989., 76-115.
  • I. Pederin, Život i ideološki sadržaj u djelu Šime Ljubića, Croatica Christiana Periodica XVI/29, Zagreb 1992., 85-125.
  • Duje Rendić-Miočević, Don Šime Ljubić – idejni začetnik i osnivač Hrvatskog arheološkog društva i ravnatelj narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu, “Šime Ljubić, Faria – Stari Grad a ne Hvar”, Stari Grad 1996, 11-15.
  • Vinko Srhoj, Uz proslavu 170. obljetnice rođenja hvarskog arheologa i povjesničara don Šime Ljubića. Ispred svoga vremena, Slobodna Dalmacija, Split 19.8. 1993, 36.
  • Andrija Veselinović, Ljubić Šime, Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić), Beograd 1997., 473.
  • Ksenija Vinski-Gasparini, Ljubić Šime, Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 (K-Ren), Zagreb 1987, 218.
  • K. Vinski-Gasparini, Ljubić Šime, Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 (A-Nove), Zagreb 1995, 532.
  • Marin Zaninović, Uz stotu obljetnicu smrti don Šime Ljubića (24.V. 1882.-19.X. 1896.), Obavijesti HAD XXVIII/2, Zagreb 1996., 56-58.
  • M. Zaninović, Don Šime Ljubić nakon 100 godina, “Šime Ljubić, Faria – Stari Grad a ne Hvar”, Stari Grad 1996., 6-10.
  • Mate Zaninović, Šime Ljubić - utemeljitelj Hrvatskog arheološkog društva, “Arheološka istraživanja u Zagrebu i njegovoj okolici” (naučni skup o 100. godišnjici društva, Zagreb, od 14. do 16. novembra 1978. godine), HAD 6, Zagreb 1981, 29-39.
  • Vera Živančević, Ljubić Šime, “Leksikon pisaca Jugoslavije III (K-LJ)”, Beograd 1987, 715-716.
  • Ljubić Šime, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 5 (L-Nigh)”, Zagreb 1979, 208-209.
  • Ljubić Šime, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 2 (K-P)”, Beograd 1978, 439.