Idi na sadržaj

867.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 867)
Godine:

◄◄ | | 863. | 864. | 865. | 866. | 867. | 868. | 869. | 870. | 871. |  | ►►

Decenije:

| 830-e | 840-e | 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

867. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar867
DCCCLXVII
Ab Urbe condita1620
Asirski kalendar5617
Bengalski kalendar274
Berberski kalendar1817
Budistički kalendar1411
Burmanski kalendar229
Bizantijski kalendar6375–6376
Kineski kalendar丙戌(Vatreni Pas)
3563 ili 3503
     do 
丁亥年 (Vatreni Svinja)
3564 ili 3504
Koptski kalendar583–584
Diskordijanski kalendar2033
Etiopijski kalendar859–860
Hebrejski kalendar4627–4628
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat923–924
 - Šaka Samvat789–790
 - Kali Juga3968–3969
Holocenski kalendar10867
Iranski kalendar245–246
Islamski kalendar252–253
Julijanski kalendar867
DCCCLXVII
Korejski kalendar3200
Minguo kalendar1045 prije Tajvana
民前1045年
Seleukidska era1178/1179 AG
Tajlandski solarni kalendar1409–1410

Godina 867. (DCCCLXVII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru.

Oznaka 867. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]
  • 23. septembar– Ubijen je car Mihael III, po nalogu svog sucara Bazilija I. Bazilije postaje jedini vladar (basileus) Bizantijskog Carstva i osniva Makedonsku dinastiju (do 1056.). Bazilije obnavlja bizantijsku vojsku i mornaricu, u nastojanju da obnovi carstvo [1].

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • August – Ugovor iz Compiègnea: Kralj Karlo Ćelavi ustupa poluostrvo Cotentin Salomonu, vojvodi ('kralju') od Bretanje, nakon što je poslao svog zeta Pascwetena da pregovara o miru. Karlo naređuje utvrđivanje gradova Tours, Le Mans i Compiègne.
  • Bořivoj I. proglašava se češkim vojvodom (knjazom) i osniva dinastiju Přemyslid (približan datum).

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Vikinzi ili "Danci" (ta su dva termina često korištena naizmjenično u to vrijeme), koji čine Veliku pagansku vojsku, napreduju prema sjeveru od baza u Kraljevini Istočne Anglije, u anglosaksonsko Kraljevstvo Northumbria.
  • Deiru, najjužniji dio Northumbrije, osvajaju Vikinzi. Ivar Bez kostiju, jedan od njihovih vođa, postavlja marionetskog kralja Northumbrije, Ecgberhta I [2].
  • Suparnički monarsi Northumbrije, Ælla i Osberht, udružuju snage u pokušaju da protjeraju Veliku pagansku vojsku, ali su u bitci poraženi od Ivara Bez kostiju i Halfdana Ragnarssona. Osberht je ubijen u borbi, dok je Ælla navodno zarobljena, prije nego što je podvrgnuta krvavom orlu: kombiniranoj metodi mučenja i pogubljenja.
  • Preživjeli članovi vojnih snaga Northumbrije bježe u najsjeverniji dio kraljevstva, Berniciju.

Srednji istok

[uredi | uredi izvor]
  • 6. august: Ya`qûb bin Layth as-Saffâr (“kovač bakra”) preuzima Herat od Tahirida1. Zauzeo je Sistan, zauzeo Širaz (869) i Fars i osnovao dinastiju Safarida (867-909). Ona dominira Avganistanom do kraja XV vijeka.

867. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • 29. mart: inauguracija mozaika Bogorodice (Bogorodice sa djetetom) od strane patrijarha Focija i careva Mihaila III i Bazilija I, prvog mozaika postikonoklastskog perioda u Bizantijskom carstvu.
  • Enciklika Patrijarha Focija episkopskim stolicama Aleksandrije i cijelog Istoka. Focije proglašava Bizantijsku crkvu nezavisnom od Rima. U proljeće ili ljeto šalje encikličko pismo istočnim patrijarsima u kojem se buni protiv obreda zapadne crkve. U njemu se spominje osnivanje episkopije u Kijevu ili Khotziron za Slovene i Varjage koji su u dodiru s Bizantijom 860. godine prešli na kršćanstvo.
  • Održava se Carigradski sabor (predsjedava patrijarh Focije), koji anatemiše upotrebu klauzule Filioque u Simvolu vjerovanja, kao i papu Nikolu I, za njegove napade na rad grčkih misionara u Bugarskoj.
  • Septembar – Focije I („Veliki“), patrijarh carigradski, smijenjen je sa dužnosti i prognan. Bazilije I ponovo postavlja Ignjacija kao patrijarha.
  • 13. novembar – Papa Nikola I umire nakon devetogodišnje vladavine. Naslijedio ga je Hadrijan II (koji se naziva i Adrijan II), kao 106. papa Rima.
  • Papa Nikola I poziva Ćirila i Metodija u Rim. Tamo stižu tokom zime. Prima ih papa Hadrijan II koji odobrava prijevod liturgijskih tekstova na slavenski.
  • 10. oktobar – Li Sijuan, car Kasnog Tanga (um. 933.)
  • Gyeon Hwon, kralj Hubaekjea (Koreja) (um. 936.)
  • Pribislav, knez (Knjaz) Srbije (približan datum)
  • Stjepan I, carigradski patrijarh (um. 893.)
  • Zhao Zong, car iz dinastije Tang (um. 904.)
  • 21. mart – Ælla, kralj Northumbrije
  • 21. mart – Osberht, kralj Northumbrije
  • 13. novembar – Nikola I, papa Katoličke crkve
  • Auisle, vođa Vikinga (približan datum)
  • Cormac mac Connmhach, irski redovnik i pisar
  • Donnchad mac Aedacain, kralj Uisneacha (Irska)
  • Eahlstan, biskup od Sherbornea
  • Fujiwara no Yoshimi, japanski plemić (r. 813.)
  • Fujiwara no Yoshisuke, japanski državnik (r. 813.)
  • Galindo Aznárez I, grof od Aragona
  • Gottschalk iz Orbaisa, njemački monah i teolog
  • Lazar Zograf, bizantijski monah i slikar
  • Louis, franački nadkancelar i opat
  • Mihael III, car Bizantijskog carstva (r. 840.)
  • Muhammed ibn Abdullah, abasidski guverner
  • Qarin I, vladar (spahbed) iz dinastije Bavand
  • Wasif al-Turki, abasidski general

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Finlay, G. (1856). History of the Byzantine Empire from DCCXVI to MLVII (2nd ed.). W. Blackwood. str. 180–181.
  2. Paul Hill (2009). The Viking Wars of Alfred the Great, p. 30. ISBN 978-1-59416-087-5.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]