Akad

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Akad je bio grad zajedno sa područjem u sjevernoj Mesopotamiji (današnji sjeverni Irak) između Asirije prema sjeverozapadu i Sumera prema jugu. Dostiguo je vrhunac svoje moći između 22. i 18. vijeka p. n. e., prije uspona Babilonije. Akadski jezik je dobio naziv po ovom gradu zbog upotrebe izraza akkadû („u jeziku Akada“) tokom starobabilonskog razdoblja da bi se označila semitska verzija sumerskog teksta.

Najraniji zapisi na akadskom su iz doba Sargona Akadskog (23. vijek p. n. e.). Dok je Sargon tradicionalno poznat kao prvi vladar ujedinjenog carstva Akada i Sumera, nedavna istraživanja navode na to da je Sumersko proširenje počelo pod ranijim kraljem, Lugal-Zage-Siom Urskom. Međutim, Sargon je dalje napredavao nego njegov prethodnik, osvajajući mnoga okolna područja i stvarajući carstvo čije su granice dostigle čak do Sredozemnog mora i Anatolije.

Grad Akad još nije pronađen, iako zapisi iz 6. vijeka p. n. e. spominju njega i njegove uništene zgrade. Ime grada vjerovatno potiče od Sumerske riječi Agade, što možda znaći „Kruna vatre“ kao nagovještaj na Ištar, poznatu boginju koja je imala značajan vjerski obred u Akadu već od najranijih vremena.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]