Sargon Akadski

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Sargon Akadski
Sargon of Akkad.jpg
Vladavina 2334. p. n. e. – 2279. p. n. e.
Nasljednik Rimush
Supružnik Tashlultum
Djeca Rimush, Enheduana, Manishtushu, Ibarum, Abaish-Takal
Dinastija Akadska dinastija
Otac La'ibum
Rođenje oko 2350. p. n. e.
Azupiranu, Mesopotamija
Smrt 2279. p. n. e.
Akkal, Mesopotomaija
Mjesto sahrane Akkad, Mesopotamija

Sargon Akadski (Akadski jezik 𒈗𒁺 Šarru-kīnu "Zakoniti kralj",rođen oko 2350. p. n. e. - umro 2279. p. n. e.) poznat i kao "Sargon veliki" i "Veliki kralj." Bio je semitski, akadski vladar i osnivač grada Akad. Poznat je u historiji kao "Gospodar četiri strane svijeta" i prvi vladar koji je uspio osvojiti i ujediniti sve sumerske gradove-države u jedinstvenu državu Akad. Bio je utemeljitelj Akadske dinastije i prvog višenacionalnog carstva koje je obuhvatalo velike dijelove Mezopotamije između Perzijsko-arapskog zaljeva i Sredozemnog mora: dijelove današnjeg zapadnog Irana, Male Azije i Sirije. [1] Bio je osnivač prve semitske dinastije u tom području, a smatra se i osnivačem mezopotamske vojne tradicije. [2]

Porijeklo i uspon na vlast[uredi | uredi izvor]

Sargon je poznat gotovo u potpunosti iz legendi i priča koje su očuvale njegov ugled kroz 2.000 godina mezopotamske historije ispisane klinastim pismom, a ne iz dokumenata koji su pisani za vrijeme njegovog života. Nedostatak podataka iz tog vremena se objašnjava činjenicom da je glavni grad Akad (sumerski Agade), koji je Sargon naredio da se izgradi, nikada nije otkriven i iskopan. Bio je uništen na kraju dinastije koju je Sargon osnovao i nikada više nije bio naseljen, barem ne pod imenom Akad. Prema narodnoj predaji, Sargon je bio čovjek skromnog porijekla. Vrtlar ga je pronašao dok je kao beba plutao u korpi na rijeci, a zatim ga je doveo svojoj kuċi i odgojio kao svog sina. Sardonov pravi otac je nepoznat kao ni njegovo ime tokom djetinjstva je nepoznata. Za njegovu majku se smatra da je bila sveštenica u jednom od gradova kod srednjeg toka rijeke Eufrat. Bez pomoći uticajnih prijatelja ili rodbine Sargon je dostigao mjesto peharnika na dvoru vladara grada Kiša, sjeverno od drevne zemlje Sumer.

Događaj koji je Sardona doveo u nadmoćni položaj je poraz vladara Uruka Lugalzaggisija u srednjem Sumeru. Lugalzaggisi je vojnim putem već ranije uspio da ujedini gradove-države Sumera porazivši ih sve i tvrdeċi da vlada ne samo sumerskim gradovima-državama nego i onim na krajnjem zapadu sve do Mediterana. Sargon uskoro postaje kralj nad svim gradovima južne Mezopotamije. Bio je prvi veliki vladar za koga je semitski jezik poznat kao akadski, a ne sumerski bio jezik kojim je Sargon govorio od rođenja iako su neki raniji kraljevi sa semitskim imenima bili upisani u sumersku listu kraljeva. Njegova pobjeda je međutim bila ostvarena tek nakon brojnih dobijenih bitaka, jer se svaki grad nadao da ċe povratiti svoju nezavisnost od Lugalzaggisija bez podpadanja pod vlast novog gospodara pod imenom Sargon. Možda je prije ovih podviga, u vrijeme kada je prikupljao sljedbenike i vojsku Sargon dao sebi titulu Sharru-kin ("Zakoniti kralj") u znak podrške stupanju na prijestolje koje nije postignuto na ustaljeni način putem nasljeđivanja. Historijski zapisi i dalje su veoma skromni, tako da postoji velika praznina u podacima koji se odnose na ovaj period. [2]

Osnivanje Akadskog carstva[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Akadsko carstvo

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sargon Akadski". ancient.eu. Pristupljeno 7. 4. 2016. 
  2. ^ a b "Sargon Veliki". history-world.org. Pristupljeno 9. 4. 2016.