Crkva Pokrova Presvete bogorodice u Rudicama

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Rudicama

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Rudicama nalazi se u općini Novi Grad, Bosna i Hercegovina. Pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, i Eparhiji banjalučkoj. Sa školom/parohijskim domom, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Naselje Rudice nalazi se oko 6,2 km južno od Novog Grada, uz rijeku Unu i željezničku prugu Novi Grad – Bihać.

Historija[uredi | uredi izvor]

Crkva je podignuta oktobra 1888. Godine, ali je srušena zbog nesolidne gradnje. Ponovo je podignuta 1902. Godine, za četiri mjeseca. U austrougarskom periodu, naročito u posljednjim decenijama 19. i početnim decenijama 20. stoljeća, sagrađen je ili obnovljen veliki broj pravoslavnih crkava u Bosni i Hercegovini. Zajednička osobina većini ovih objekata je skromnost dimenzija i jednostavnost arhitektonsko-oblikovnog izraza. Gradili su ih anonimni majstori, koristeći tipska rješenja.

Opis[uredi | uredi izvor]

Vanjske dimenzije crkve su cca 15,54 × 8,39 m. Ikonostas je izradio Ljubomir Gajić, akademski slikar iz Banje Luke 2008. godine i riječ je o manje razvijenom tipu ikonostasne pregrade. Ikone su izrađene u maniru ruskih ikona sa kraja 19. i početka 20. stoljeća, tehnikom ulje na platnu. Konstrukcija ikonostasa je jednostavna i izvedena u drvetu. Ukupne dimenzije ikonostasa su dužina 5,4 m i visina 4 m. Program ikonostasa je jednostavan, podjeljen u dva pojasa. Unutar kompleksa sa crkvom i školom, podignut je i spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću (obnovljen 2008. godine), na mjestu gdje je nekada ranije postojao.

Na crkvi su u znatnoj mjeri primjetna oštećenja na fasadnim platnima, prouzrokovana vlagom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ljiljana Ševo, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Glas srpski, Grad Banja Luka, Banja Luka, 2002.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Crkva Pokrova Presvete Bogorodice" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala (PDF), 25. 2. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2017.