Drina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Izmjena od 08:52, 8 april 2011 od C3r4 (razgovor | doprinosi) (Odbijena zadnja izmjena (od strane 92.36.242.122) i vraćena revizija 1439936 od CERminator)
Jump to navigation Jump to search
Drina
Zvornik Drina View 1.JPG
Države Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina, Flag of Serbia.svg Srbija
Dužina 346 km
Izvor Nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive
Ušće Sava
Prosječni protok 125-370
Površina sliva 19.570 km2 km2
Pritoke Sutjeska, Prača, Žepa, Ćehotina, Lim, Rzav

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina je ujedino najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 340 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini . U donjem podrinju (Semberiji) Drina jednim djelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.

Tok rijeke

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka kao Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača i Rzav. Historijski gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti.Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su: Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.

Hidroelektrane

Hidroelektrana Zvornik

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik

HE "Višegrad" zvanično je puštena u pogon 26.11.1989 kada je proradio prvi agregat. Instalirana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m³.

HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. novembra 1966. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m³. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.[1]

HE "Zvornik" puštena je u rad 26. jula 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m³. HE "Zvornik" godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 GWh.[1]

Mostovi

Višegradski most

Na svom toku Drina je na dosta mjesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je, u romanu "Na Drini ćuprija", opisao nobelovac Ivo Andrić.

Noviji mostovi na Drini su:

  • "Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992.godine, koji spaja Semberiju i Mačvu (Srbija).
  • most u centru Foče
  • viseći most ispod gradskog mosta u Goraždu - izgrađen u ratu za prebacivanja hrane, lijekova i ranjenih civila s jedne strane grada na drugu
  • most Skelani-Bajna Basta
  • most Zvornik-Mali Zvornik
  • most Karakaj Mali Zvornik
  • most Sepak-Loznica
  • most Ljubovija-Bratunac

Zanimljivosti

Na novčanici od 5000 dinara Drina je oslikana kako teče kroz Višegrad
  • Rijeka Drina bila je granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog carstva
  • Duž Drine, granice Austro-Ugarske i kraljevine Srbije, 1914-15 vođene su velike ratne operacije
  • 27.3.1896. godine Drina je dostigla vodostaj 14 m veći od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu
  • Krajem 19. vijeka rijekom su krstarili austro-ugarski parobrodi i dolazili do Zvornika
  • Za Drinu se veže izreka ”nemoj ispravljati krivu Drinu”" i znači za beskoristan posao.

Drina u bosanskoj i stranoj literaturi

Bosanski nobelovac Ivo Andrić koji je jedan dio svog djetinjstva proveo u Višegradu je često koristio rijeku Drinu kao pozadinu svojih romana i jedna od najpoznatijih njegovih djela je "Na Drini ćuprija".

Reference

  1. ^ a b http://www.eps.co.yu/onama/he_drina.htm Greška kod citiranja: Invalid <ref> tag; name "eps" defined multiple times with different content

Vanjski linkovi