Esad Karađozović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Esad Karađozović
Esad Karađozović.JPG
Rođenje (1918-11-28) 28. novembar 1918.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Smrt 1945(1945-00-00) (26–27 god)

Esad Karađozović je rođen 28. novembra 1918. godine u Sarajevu. Po završetku osnovne škole jednu godinu pohađa Gazi-Husrev-begovu medresu, a tokom druge godine prelazi u Prvu mušku realnu gimnaziju gdje je i maturirao 1939. godine. Iste godine, odlazi sa svojim drugovima, Husrefom Bašagićem, Eminom Granovom i Asafom Serdarevićem u Beograd na studij medicine. Po izbijanju Drugog svjetskog rata, 1941. godine, vraća se u Sarajevo, a kasnije odlazi u Zagreb i nastavlja studij. Studij prekida zbog odlaska u vojsku.

U svim prilikama borio se za duhovno osvješćenje muslimana sa ovih prostora. Svojim ponašanjem i izgledom postao je poznat i svojim ideološkim protivnicima, komunistički orijentiranom omladinom, prvenstveno među studentima u Gajretovom domu u Beogradu odnosno studentskom domu u Zagrebu. Vrlo obrazovan i elokventan, argumentirano je pobijao njihova ubjeđenja te je nerijetko dobijao od njih prijetnje u stilu "Kad mi dođemo na vlast, mi ćemo tebe na komadiće!". Stoga je po završetku rata i dolasku komunista na vlast pokušao otići u inostranstvo.

Dugo se nije znalo da li je uspio prijeći granicu, te su mnogi njegovi drugovi iz organizacije smatrali da je u Egiptu gdje se nastoji povezati sa osobama i grupama mladomuslimanskih ideala, međutim, naknadno je ustanovljeno da je ubijen od strane komunista prilikom tog prelaska.

Esad je kao jedan od najstarijih u organizaciji u tom periodu bio jedan od njenih osnivača i ideologa. Najviše se isticao svojim djelovanjem na mlade članove, praktičnim životom u islamu, predavanjima "O kvalitetu islamske čistoće", "Međusobni uticaj sistema i naravi", "Majka svih zala", "Zašto ne svinjetinu?", "Snaga i energija Muhammeda a.s.", "Problem našeg pada" i druge. Jedan od njegovih najznačajnijih pisanih radova je članak "Čovjeka trebamo" koji je među osnovnim tekstovima za ideološku izgradnju pripadnika mladomuslimanskog pokreta.

Svoju viziju o ulozi muslimana iskazao je u pjesmi - koračnici "Zeleni se bajrak nad nama vije" koja se smatrala jednom vrstom himne organizacije "Mladi Muslimani".

Danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.