France Prešeren

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
France Prešeren
France Prešeren - lithograph (1866, Preširnove poezije) 02.jpg
Rođenje (1800-12-03) 3. decembar 1800.
Vrba, Slovenija
Smrt (1849-02-08) 8. februar 1849 (48 god)
Kranj, Slovenija

France Prešeren [francé prešéren] (rođen 3. decembra 1800., Vrba, Slovenija; umro 8. februara 1849., Kranj, Slovenija) bio je slovenski pjesnik i pravnik.

Franc Prešeren danas važi za najvećeg slovenskog pjesnika. Njegova pjesma Zdravljica, napisana 1844. godine, je današnja državna himna Republike Slovenije.

Prešeren se rodio u kmetskoj porodici. Po sticanju diplome na bečkom pravnom fakultetu vratio se u Ljubljanu, gdje je radio kao advokat. Tu je i nastala većina njegovih pjesama.

Prešeren je tako postao prvi Slovenac, koji se kvalitetom svog pisanja mjerio sa svojim evropskim savremenjacima.

Životni put pjesnika obilježen je nesretnom zaljubljenošću u bogatu Primicovu Juliju, kojoj je posvatio svoj Sonetni vijenac (1834) i mnoge druge ljubavne pjesme.

Posebno je važan jer je obogatio književnost tako što je unio razne motive (npr. položaj pjesnika u društvu).

Potrebno je spomenuti da je stvorio pjesnički jezik, postavio temelje jezika slovenske književnosti i uključio slovensku književnost u evropsku.

Život i djetinjstvo[uredi | uredi izvor]

Mladost i školstvo[uredi | uredi izvor]

France Prešeren se je rodio kao treće dijete i prvi sin majke Mine i oca Šimna. Već jako rano je pokazao talent, zato su ga 1808. godine poslali stricu Jožefu koji je bio sveštenik. Od 1810. pohađao je osnovnu školu u Ribnici gdje je kao odličan učenik upisan u zlatnu knjigu. 1812. godine je školovanje nastavio u Ljubljani gdje je sljedeće godine krenuo u gimanziju. Nakon završene gimnazije je u Ljubljani završio još dva razreda tadašnje „filozofije” i 1821. otputovao u Beč gdje je završio još treći razred. Sljedeće godine se je upisao na bečki pravni fakultet. 1824. godine je porodici napisao pismo gdje je rekao da se je konačno upisao na studij prava. Došlo je do sukoba između roditelja zato što je majka željela da postane sveštenik.

Na odmorima se vraćao kući gdje je posjećivao svoje stričeve. Tamo se zaljubio u kćerku ugostitelja Zaliku Dolenc.

Čop i Kranjska čbelica[uredi | uredi izvor]

1828. godine je završio svoj studij i na ljeto otišao na Moravsku nakon toga se je vratio u Ljubljanu gdje je kod advokata Leopolda Baumgartnerja počeo obavljati dužnosti advokatskog pripravnika. Sljedeće godine je primio još neplaćeno radno mjestu u državnom uradu.

U Ljubljani se je sprijateljio sa profesorom Matijom Čopom, rođakom iz Žirovnice i odličnim poznavateljem svjetske književnosti.

France Prešeren je bio srednji pjesnik zbornika Kranjska čbelica.