Gjirokastër

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Svetska baština UNESCO-a.

Gjirokastër (albanski: Gjirokastra ili Gjirokastër, grčki: Αργυρόκαστρο ili Γυρόκαστρο) je grad u južnoj Albaniji, glavni grad Gjirokastërskog okruga. Grad broji oko 30.000 stanovnika. Upisan je na listu Svjetske baštine kao „rijedak primjer dobro sačuvanog osmanskog grada, koji su sagradili veleposjednici”.[1]

Grad je osnovan u 12. stoljeću oko tvrđave na brdu. Razvio se u glavni tržišni centar poznat kao Argyropolis („Srebrni grad”). Bio je dio Epirske Despotovine u 14. stoljeću]], prije nego što je prešao u osmanske ruke 1417. godine. U kasnom 19. stoljeću postao je središte otpora turskoj vladavini i u njemu je održana skupština albanskog oslobodilačkog pokreta 1880. godine. Godine 1914. Grci su na ovom području stvorili državu, koja je 1918. opet postala dio Albanije. Slično je bilo tokom Drugog svjetskog rata, kada su Gjirokastru u raznim prilikama osvajali Italija, Grčka i Njemačka da bi konačno bila vraćena pod stalnu albansku kontrolu 1944.

Svjetska baština[uredi | uredi izvor]

Gradom dominira tvrđava i otvorena je za posjetioce. U njoj se nalazi vojni muzej sa oružjem i predmetima iz doba otpora protiv fašističke okupacije. Gradski centar je sačuvan od drastičnog mijenjanja i rušenja koji su pogodili druge gradove u Albaniji. Gjirokastra ima stari bazar koji je izvorno sagrađen u 17. stoljeću, ali je renoviran u 19. stoljeću poslije požara. Danas u Gjirokastri ima preko 20 muzeja a u njemu se održava i Festival narodne glazbe.

Mnoge kuće u Gjirokastri imaju karakterističan lokalni stil zbog koga je grad stekao naziv „kamenog grada”, jer većina starih kuća ima krovove prekrivene kamenim pločama. Mnoge historijske zgrade su oronule, i još se malo čini na njihovoj obnovi.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]