Glagoli

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Glagoli su riječi koje kazuju radnju (čitati, kopati, pjevati), stanje (osijediti, pocrvenjeti, venuti) i (z)bivanje (naoblačiti se, sijevati, grmjeti).


Glagolski vid (aspekt)

Po trajanju glagolske radnje glagoli mogu biti:

  • Nesvršeni (trajna radnja) - pisati, pjevati, raditi; dijele se na 2 grupe:

- a) trajni (durativni) - označavaju (duže ili kraće) neprekidno vršenje radnje: gledati, hodati, raditi i dr.

- b) učestali (iterativni) - označavaju radnju s prekidima, više puta ponovljenu u vremenskim razmacima: donositi, napominjati, kuckati i dr.

  • Svršeni (trenutna radnja) - viknuti, udariti, skočiti; dijele se na 2 podvrste:

- a) oni koji iskazuju vremenski potpuno ograničen sadržaj, tj. da se čitava radnja završila u jednom trenutku; to su tzv. trenutni (trenutnosvršeni) - dati, sjesti, mahnuti

- b) oni koji iskazuju djelomično vremensko ograničenje; ovdje se razlikuju početnosvršeni (označavaju svršeni početak glagolske radnje - zapjevati, progovoriti i dr.), završnosvršeni (označavaju kraj glagolske radnje - pročitati, popiti i dr.) i neodređenosvršeni (označavaju svršeni trenutak, kao i duže ili kraće vršenje glagolske radnje, stanja ili zbivanja - zaigrati se, posvirati i dr.)

Napomena: Postoji određen broj glagola koji nisu vidski određeni, tj. koji se mogu pojaviti u oba vida, a vid im se može razaznati tek iz konteksta. Takav je, npr., glagol čuti: Čuo sam šta se desilo /svršeni/; - Jesi li dobro čuo dok je otac govorio? /nesvršeni/; takvi su i imenovati, ručati, sanjati, savjetovati, večerati, telefonirati, vidjeti i dr. Na glagolski vid mogu ukazivati i pojedina leksička sredstva (često, redovno, uvijek, više puta i dr.).

Glagoli po predmetu radnje

  • Prelazni glagoli (imaju objekat) - čitam knjigu, grizem jabuku
  • Neprelazni (ne mogu imati objekat) - cvijeće cvjeta, on spava, ja sjedim
  • Povratni (imaju povratnu zamjenicu se) - ja se umivam, trava se zeleni
  • Prelazni glagoli djele se na : prave i neprave.

Podjela glagolskih oblika

Glagolski oblici mogu se podijeliti na osnovu 2 kriterija: tipu tvorbe te prisutnosti/odsutnosti lica uz glagole.

Prema tipu tvorbe, glagolske oblike dijelimo na:

  • proste (sintetičke) - sastoje se od jedne riječi (npr. učim, učiti, reče, radijah); tvore se gramatičkim promjenama samog glagola, dodavanjem nastavaka za oblike na infinitivnu ili prezentsku osnovu; tu spadaju infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli;
  • složene - sastoje se od dvije ili više riječi (učili su, nećemo ostati); tvore se opisno, objedinjavanjem dvaju ili više oblika u jednu morfološku cjelinu (aktivni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II, potencijal I, potencijal II te svi pasivni glagolski oblici); složeni oblici tvore se od infinitnih oblika glagola koji se mijenjaju i pomoćnih glagola (jesam, htjeti i biti/bivati); pomoćni glagol nosi gramatičko, a glavni leksičko i dio gramatičkog značenja.

Prema prisutnosti/odsutnosti (kategorije) lica, razlikujemo:

  • lične (finitne) - svi vremenski glagolski oblici (prezent,aorist,imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II), potom imperativ, potencijal I i potencijal II; u ovim oblicima vidljivo je koje lice - prvo, drugo ili treće - vrši radnju, odnosno o kojem se licu nešto saopćava;
  • nelične (infinitne) - infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi; u ovim oblicima nema oznake lica, tj. ne vidi se na koje se gramatičko lice odnosi glagolska radnja.

Također pogledajte

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: