Vrste riječi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Ambox globe content.svg Ovaj članak obrađuje samo temu na lokalnom nivou i ne obrađuje globalno viđenje pojma Vrste riječi.
Članak treba dopuniti tako da obuhvati temu članka na svjetskom nivou

Na osnovu utvrđenih kriterija riječi jednog jezika dijele se na vrste. Kriteriji te podjele u bosanskom jeziku su: značenje riječi, njen oblik i funkcija u rečenici. Kombiniranjem ta tri kriterija, semantičkog, morfološkog i sintaksičkog, sve riječi u bosanskom jeziku dijele se na deset vrsta:

1. Imenice (Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojom se imenuju bića, predmeti i pojave.) Npr.: avion, hljeb, muzika, vika, Evropa, Edin, zvijer, ulica, trnje, ćebad, ulje, mlijeko...

2. Pridjevi (Pridjevi su nesamostalne riječi koje stoje uz imenice i imenički upotrebljene riječi. Označavaju osobine pojmova, svojstva predmeta i pojava, odnos među njima, njihovu pripadnost ili porijeklo, te upućuju na materiju od koje je nešto građeno.) Npr.: zreo, lanjski, svilena, plastična, gradski, seoski...

3. Zamjenice (Zamjenice su riječi kojima se upućuje na lica, predmete i njihove osobine.) Npr.: ja, mi, moj, naš, ovaj, ovakav, ko, koji, neko, nekakav, niko, ničiji, svako, svačiji...

4. Brojevi (Brojevi su nesamostalne odredbene riječi kojima se iskazuje određenu količinu, redosljed, ukupnost, zbir nečega ili dio nečega. Brojevi su polupromjenjiva vrsta riječi.) Npr.: jedan, hiljada, prvi, hiljaditi, dvoje, hiljadu pedeset (i) sedmero

5. Glagoli (Glagoli su riječi kojima se imenuje radnja, stanje i zbivanje.) Npr.: vući, trčati, grmjeti, razdaniti se, čuti, sjediti...

6. Prilozi (Prilozi su nesamostalne riječi koje se prilažu uz druge vrste riječi da ih pobliže odrede. Prilozi su polupromjenjiva vrsta riječi.) Npr.: lijevo, podalje, jesenas, naobdan, potrbuške, brzo, mnogo, jako, hotimice...

7. Prijedlozi (Prijedlozi su nesamostalne i nepromjenjive riječi. Tako se zovu zato što se predlažu ispred padežnih oblika uglavnom imenskih riječi i služe za označavanje njihovih različitih odnosa prema drugim riječima u rečenici.) Npr.: od, do, k, uz...

8. Veznici (Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi i rečenice.) Npr.: i, ili, jer, a, ali, ili - ili, te ...

9. Uzvici (Uzvici su riječi, skupovi glasova ili pojedinačni glasovi, kojima najbrže izražavamo svoja osjećanja i raspoloženja.) Npr.: uh, jaoj, fiju, kvrc, pis, curik, pi - pi, oj, hej, hajde, dede, de ...

10. Riječce (Riječce su nepromjenjive riječi koje iskazuju lični stav govornika prema onome o čemu govori.) Npr.: da, jok, zar, kao, gle, pak, baš, valjda, zaista...

Broj riječi u pojedinim vrstama je nejednak. Najbrojnije su imenice. Računa se da je njih polovina od cjelokupnog broja riječi jednog jezika. U nekim vrstama može se tačno utvrditi broj riječi, npr. broj zamjenica, prijedloga, veznika.