Gradine kod Trebinja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Gradine u Trebinju su ostaci i svjedočanstvo života iz ilirskog perioda na prostoru općine Trebinje, Bosna i Hercegovina. U I. mileniju prije naše ere i u antičko doba na ovom području je živjelo ilirsko pleme Plereja.[1] Jedan dio gradina proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Gradine[uredi | uredi izvor]

Gradina Brijeg u Mostaćima, nalazi se sjeverozapadno od zadnjih kuća u gradskog naselja Mostaći. Na sredini brda je veliki tumul od nasutog kamenja (bastion), dug 30, a širok oko 20 m. [2]

Gradina Varina gruda u Dživaru, nalazi se na brijegu u Dživarskom polju, južno od Trebinja, na udaljenosti od oko 4 km. [3] Gradina je eliptične osnove, veličine 70 x 50 m. Zapadna polovina je viša od istočne. Skoro u sredini brda, na najisturenijem mjestu, nalazi se najviša kota na kojoj se nalazi gomila kamenja za koje se predpostavlja da je tumul, a možda i ostaci nekog antičkog svetilišta. Oko uništene gomile pronađeno je i ulomaka keramike željeznog doba i nešto ostataka antičke cigle i keramike. Na zapadnoj nižoj polovini brda su temeljni ostaci crkve, koja se u narodu pripisuje sv. Varvari, pa po njoj brijeg nosi ime.

Gradina Kličanj u Krajkovićima zajedno sa ostacima crkve, nekropole sa osamdeset stećaka i pokretnim nasljeđem (koje se nalazi u muzeju Hercegovine u Trebinju), nalazi se u neposrednoj blizini sela Krajkovići, 20 km jugozapadno od Trebinja. Arheološkim iskopavanjima pronađeno je malo fragmenata keramike, kućnog lijepa i kulturni sloj debljine 20 cm iz bronzanog ili željeznog doba. Većina fragmenata na ovom lokalitetu pripada dobro pečenim velikim posudama grube fakture svjetlocrvene boje i lošije izrade. [4]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Đorđo Odavić, Praistorijska nalazišta na području Trebinja (gomile i gradine), Tribunia 4, Trebinje 1978.
  • Ivo Bojanovski, Rimska cesta Narona-Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, knjiga X, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 8., Sarajevo, 1973., 165.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. ^ "Gradina u Mostaćima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. ^ "Gradina Varina gruda u Dživaru". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  4. ^ "Gradina Kličanj u Krajkovićima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]