Idi na sadržaj

Hadžera Ibrahimpašić Šakić

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hadžera Ibrahimpašić Šakić je bila partizanka, članica gradskog i predsjednica sreskog Antifašističkog fronta žena.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Njeno djelovanje započelo je tokom Drugog svjetskog rata, kada je učestvovala u pružanju podrške partizanskim jedinicama. Bila je ključna u organizaciji i distribuciji sanitetskog materijala, obuće, hrane i odjeće, a također je pružala direktnu pomoć ranjenicima, vodeći brigu o njihovom oporavku. Imenovana je za članicu gradskog Antifašističkog fronta žena (AFŽ) u Bihaću, a nedugo zatim preuzela je funkciju predsjednice ove organizacije. Na toj poziciji imala je zadatak uključivanja seoskih žena u NOB, što je bio značajan doprinos širenju antifašističkog pokreta na ruralna područja.

Jedan od njenih uspjeha bio je doprinos logističkim pripremama za prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), održano u Bihaću 1942. godine. Organizovala je i govorila na brojnim konferencijama posvećenim oslobodilačkoj borbi, gdje je svojim inspirativnim govorima uspijevala mobilizirati zajednicu. Pod njenim vodstvom, mnogi su se odazvali pozivima za podršku, bilo kroz donacije hrane, odjeće, ili drugim vrstama pomoći antifašističkom pokretu.

Posebno značajan aspekt njenog rada bio je osnaživanje žena za političko i društveno djelovanje. Hadžera je kroz aktivnosti AFŽ-a inspirisala mnoge žene u Bihaću i okolini da prepoznaju svoju ulogu u borbi protiv fašizma, ali i šire, u oblikovanju političkog života nakon rata. Njena uloga u promovisanju ravnopravnosti spolova bila je pionirska i imala je dalekosežan utjecaj na generacije žena koje su slijedile njen primjer.[1]

Život i djelovanje

[uredi | uredi izvor]

Konferencije i organizacioni rad Hadžere Ibrahimpašić Šakić tokom Drugog svjetskog rata predstavljaju ključne momente u razvoju antifašističkog pokreta u Bosanskoj Krajini. Jedan od značajnih događaja odigrao se u domu Gajreta u Gornjem Prekounju, gdje je Hadžera predvodila konferenciju kojoj je prisustvovalo nekoliko stotina žena, muškaraca i omladine iz Bihaća i okoline.

Na toj konferenciji Hadžera je govorila s posebnim žarom o ulozi partizana kao oslobodilaca, o viziji boljeg života u slobodnoj zemlji, te o važnosti istrajnosti u borbi protiv fašizma do konačne pobjede.

Historičari su također istakli važnost njenog doprinosa u razbijanju tradicionalnih rodnih uloga u društvu koje je bilo duboko patrijarhalno. Hadžera Ibrahimpašić Šakić ostaje simbol hrabrosti, solidarnosti i istrajnosti, čime je zadužila i antifašistički pokret i feminističku borbu u regionu.

Izbor delegatkinja za Prvu zemaljsku konferenciju AFŽ-a Jugoslavije

[uredi | uredi izvor]

Na ovom skupu, Rašida Šakić je izabrana za delegatkinju Prve zemaljske konferencije Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ), održane 6. i 7. decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu. Pripreme za formiranje odbora AFŽ-a sprovodile su Dušanka Kovačević, Vahida Maglajlić, Rada Vranješević i druge. Ovo okupljanje okupilo je veliki broj žena iz raznih krajeva Jugoslavije, uključujući i delegate iz Bosanske Krajine: Fatku Mušanović, Šteficu Dujmović, Isku Sadiković, Hanku Zulić, Zejnebu Omanović, Bakiru Pozderac.

Konferenciju je pozdravio vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ), Josip Broz Tito. Večernji dio programa bio je posvećen kulturnoj priredbi, u okviru koje je književnik i partizanski borac Skender Kulenović pročitao svoju pjesmu "Stojanka majka Knežopoljka".

Bihaćki gradski odbor AFŽ-a

[uredi | uredi izvor]

Kao rezultat kontinuiranog organizacionog rada, Hadžera Ibrahimpašić Šakić izabrana je za predsjednicu Sreskog odbora Antifašističkog fronta žena Bihaća, dok su u Gradski odbor AFŽ-a ušle i druge žene među kojima su bile Fatka Mušanović, Lenka Maestro. Zlata Salihodžić, Iška Sadiković, Raza Kovačević, Ivanka Perković-Burzić i Fanika Veper.

Ovaj odbor bio je ključan za mobilizaciju žena u Bihaću i okolnim područjima, čineći značajan doprinos logističkoj i političkoj podršci partizanskom pokretu. Pod vodstvom Hadžere Ibrahimpašić Šakić, AFŽ je postao platforma za uključivanje žena u antifašističku borbu, ali i za promociju ideje ravnopravnosti i učešća žena u političkom životu.

Hadžera Ibrahimpašić Šakić je učestvovala u stvaranju infrastrukture otpora u Bihaću. Njeno liderstvo u organizaciji događaja poput konferencija u domu Gajreta i njen rad na povezivanju žena kroz AFŽ. Pored političkog doprinosa, njen rad je značajno uticao na emancipaciju žena, osnažujući ih za preuzimanje aktivne uloge u društvu.[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ivić, Čaušević, Hadžihalilović,, Gorica, Jasmina, Selma (2021). Leksikon o ženama koje su pomjerila granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini. 100 žena - 100 ulica po ženama. Sarajevo-Bijeljina-Tuzla: Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forum ZFD), Fondacija "Lara" Bijeljina, Udruženje "HO Horizonti" Tuzla.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link) CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Lipovača, Sulejman (6. 12. 2022). "Povodom 80- godina od održavanja prve konferencije AFŽ-a u Bosanskom Petrovcu". Historiografija. Pristupljeno 14. 8. 2024.