Hanifa Kapidžić-Osmanagić
| Hanifa Kapidžić-Osmanagić | |
|---|---|
| Puno ime | Hanifa Kapidžić-Osmanagić |
| Rođenje | 30. novembar 1935. Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 20. septembar 2019 (83 godine) Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Zanimanje | književna kritičarka, teoretičarka književnosti, esejistica, prevoditeljica, urednica i univerzitetska profesorica |
| Nacionalnost | bosanskohercegovačka |
| Obrazovanje | Filozofski fakultet u Sarajevu |
| Period | 20. i 21. stoljeće |
Poznata djela
Srpski nadrealizam i njegovi odnosi sa francuskim nadrealizmom Suočenja. Od nadrealizma do strukture Poezija 1945–1980. Pjesnici lirske apstrakcije Sarajevo, Sarajevo... Suočenja IV Ogledi o Hélène Cixous | |
| Nagrade | Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine |
Hanifa Kapidžić-Osmanagić (Sarajevo, 30. novembar 1935. – Sarajevo, 20. septembar 2019.) bila je bosanskohercegovačka i jugoslavenska književna kritičarka, teoretičarka književnosti, esejistica, prevoditeljica, urednica i univerzitetska profesorica. Predavala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a bila je i članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te predsjednica P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine.[1][2]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Diplomirala je na Odsjeku za romanske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Nakon završetka studija izabrana je za asistenticu za francusku književnost, a kasnije je napredovala do zvanja redovne profesorice za savremenu francusku književnost.[2] U periodu 1960–1963. bila je lektorica za srpskohrvatski jezik na Univerzitetu u Dijonu, gdje je 1963. odbranila doktorsku disertaciju Le surréalisme serbe dans ses rapports avec le surréalisme français.[2]
U univerzitetskoj karijeri obavljala je dužnosti šefice Katedre za francusku književnost, predsjednice Vijeća Odsjeka za romanistiku, dekanese Filozofskog fakulteta u Sarajevu od 1973. do 1975. te prorektorice Univerziteta u Sarajevu od 1985. do 1988.[2] Tokom opsade Sarajeva nastavila je raditi u gradu, a potom je na poziv francuskih institucija držala predavanja u Francuskoj, Švicarskoj i Španiji.[2]
Za dopisnu članicu ANUBiH-a izabrana je 1995, a za redovnu 2005.[2] Bila je predsjednica P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine od 1997. do 2001, a potom i njegova potpredsjednica do 2005.[1]
Naučni i književni rad
[uredi | uredi izvor]Kapidžić-Osmanagić bavila se književnošću 20. i 21. stoljeća, naročito francuskom i komparativnom književnošću, književnošću Bosne i Hercegovine te teorijom književnosti. U središtu njenog interesiranja bili su nadrealizam, egzistencijalizam, strukturalizam, poststrukturalizam i žensko pismo u modernizmu i postmodernizmu.[2]
Objavila je više knjiga studija, eseja i književnokritičkih radova, među kojima su Srpski nadrealizam i njegovi odnosi sa francuskim nadrealizmom (1966), Hrestomatija srpskog nadrealizma. Poezija i tekstovi (1970), Hrestomatija srpskog nadrealizma. Teorija i kritika (1970), Suočenja. Od nadrealizma do strukture (1976), Suočenja II. Portreti i prigode (1981), Suočenja III. Begić – Ristić – Davičo – Krleža... (1986), Poezija 1945–1980. Pjesnici lirske apstrakcije (1992; drugo izdanje 1999), Sarajevo, Sarajevo... Suočenja IV (1998), U brzake vremena. Suočenja V (2003) i Ogledi o Hélène Cixous. Ka poetici idiomatičke razlike (2011).[1][2]
Bila je i dugogodišnja glavna urednica časopisa Novi Izraz.[2]
Nagrade i priznanja
[uredi | uredi izvor]Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine, nagrade Svjetlosti za esej godine objavljen u časopisu Izraz te priznanja Fund for Free Expression Award iz SAD-a 1993.[1]