Holandski Antili

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Holandski Antili
Antias Hulandes (holandski)
Zastava Holandskih Antila Grb Holandskih Antila
Zastava Grb
Položaj Holandskih Antila
Glavni grad Willemstad
Službeni jezik holandski, engleski, Papiamento
Državno uređenje  
 -  Holandska prekomorska teritorija
Površina
 -  Ukupno 800 (184.)
 -  Vode (%) zanemarivo
Stanovništvo
 -  Ukupno 183,000 (185.)
 -  Gustoća stanovništva 229/km2 
Valuta Gulden holanskih antila
Vremenska zona UTC -4
Internet domena .an
Pozivni broj +599

Holandski Antili su bili holandski prekomorski posjed u Karipskom moru. Obuhvataju pet naseljenih ostrva u dvije grupe s ukupno oko 960 km2 i oko 200.000 stanovnika od kojih su 85 posto afričkog porijekla.

Pored turizma, glavni prihod ostrva potiče od niza banaka koje ovdje imaju svoje sjedište. Rasformirani su 10. oktobra 2010. godine. Po novom političkom poretku, Curaçao i Sveti Martin su autonomne zemlje unutar Kraljevine Holandije, zajedno sa Arubom. Ostrva Bonaire, Saba i St. Eustahije su "posebne općine" Holandije koje ne pripadaju niti jednoj provinciji.

Holandskim Antilima pripadaju sljedeća ostrva:

Holandski antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutrašnjim pitanjima. Za pitanja vanjske politike kao i za odbranu, i dalje je nadležna Holandija.

Do 1986. je i ostrvo Aruba bilo dio područja holandskih antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Holandije uz Holandiju i holandeske antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-ostrva.

Na ostrvima je 1993. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Holandiji. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim ostrvima rezultati su bili slični.

Naročito je vrijedan spomena međunarodni aerodrom princeze Julijane na Svetom Martinu. Njegov neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledalaca; prilaz aviona, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Uprava
Opće informacije
Historija