Husaga Ćišić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Husaga Čišić)
Jump to navigation Jump to search

Husaga Ćišić (Mostar, 15. decembar 1878 – Mostar, 30. august 1956.) bio je bosanskohercegovački političar, poznat po zalaganju za uvođenje Bošnjaka kao 6. nacije u SFRJ i dodavanja šeste baklje u državni grb SFRJ.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Vrijeme Austro-ugarske[uredi | uredi izvor]

Prilazi Pokretu za vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka u vrijeme austrougarske vlasti, koji je pokrenuo Ali efendija Džabić. Zajedno sa prijateljima je pokrenuo list "Musavat", gdje se ističe izuzetno oštrim člancima protiv austrougarskih vlasti. Formirao je i stranku Muslimansko-demokratska organizacija. Zbog svojih stavova je hapšen, pritvaran a u tri navrata interniran na Bivolje brdo kod Čapljine, Bihać te Arad.

Prvi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Tokom rata mobilisan je u kažnjeničku jedinicu Đera. Kasnije je prešao u Četvrtu bh. regimentu, sa kojom je ratovao u Italiji. Tamo je i ranjen.

Kraljevina Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

Bio je predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, nakon toga predsjednik Općine Mostar, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora Muslimana u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji.

AVNOJ[uredi | uredi izvor]

Na Trećem zasjedanju AVNOJ-a podnio je amandman na novi Ustav federativne Jugoslavije i jasno istupio protiv negiranja prava muslimanskog naroda na ime Bošnjak i BiH kao republike. Husaga Ćišić je predlagao unošenje šeste buktinje u državni grb Jugoslavije zato što su Bošnjaci, pored Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca, šesta jugoslavenska nacija. Husaga se dvjema predstavkama, od 5. decembra 1945. i 6. januara 1946. godine, obraća Ministarstvu za Konstituantu zahtjevom da se u državni grb unese i šesta buktinja kao obilježe bosanske nacionalnosti.[1] Prijedlog nije usvojen. Iz tog je razloga bio jedini član Ustavotvorne skupštine koji je 1946. glasao protiv usvajanja Ustava. Još tada on je ukazao na srpski nacionalizam kao poguban za budućnost Bosne.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ibrahimagić, Osman (ur.) Bosanska srednjovjekovna država i suvremenost: zbornik radova, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1996., str. 15.