Izopsefija
Izopsefija (izos što znači "jednak" i psefos što znači "kamenčić, oblutak") ili izopsefizam je praksa sabiranja brojevnih vrijednosti slova u riječi da bi se dobio jedinstveni broj.[1] Ukupni broj se tada koristi kao metaforički most prema drugim riječima ocjenjujući jednaki broj [2] , koji u iskazu zadovoljava izos ili "jednak". Rani Grci koristili su kamenčiće poredane u uzorke kako bi naučili aritmetiku i geometriju,, što odgovara psefosu ili "kamenčiću" i "brojanju" u izrazu.
Izopsefija je povezana sa gematrijom, ista praksa upotrebe hebrejske abecede, a kasnije i engleske abecede, i drevnih brojevnih sistema mnogih drugih naroda (za verziju arapske abecede, pogledajte Ebdžed brojeve). Gematrija latiničnih jezika bila je popularna i u Evropi od srednjeg vijeka do renesanse, a njeno nasljeđe se i danas koristi u kriptoanalizi, numerologiji i masonskom simbolizmu (vidi aritmantičnost).[3]
Historija
[uredi | uredi izvor]Za pisanje brojeva u Evropi uglavnom su se koristila slova, odnosno rimski brojevi, sve do polovine 16. vijeka kada arapski brojevi, koji su prilagođeni iz indijskih brojeva i usvojeni u 8. i 9. vijeku nove ere, a za čiju je popularizaciju u Evropi zaslužna Fibonačijeva knjiga Liber Abaci iz 1202. preuzimaju primat. Na primjer, u drevnoj Grčkoj brojevi su pisani slovima, a to je samo mali korak od svakodnevnog korištenja slova abecede u aritmetici i matematici kako bi se vidjeli brojevi u riječima, i do pisanja sa sviješću o numeričkoj dimenziji riječi.
Rani nagovještaj izopsefije, iako više od uobičajene sofisticiranosti (koristi množenje a ne sabiranje), potiče od matematičara Apolonija iz Perge, iz 3. vijeka p.n.e. On pita: "S obzirom na stih: ΑΡΤΕΜΙΔΟΣ ΚΛΕΙΤΕ ΚΡΑΤΟΣ ΕΞΟΧΟΝ ΕΝΝΕΑ ΚΟΥΡΑΙ ("Devet djevojaka, hvali slavnu moć Artemide"), čemu je jednak proizvod svih njegovih elemenata?"[4] Bolji primjeri isopsefije pokazuju nam grafiti iz Pompeja, koji datiraju iz 79. godine nove ere. Jedna glasi: Φιλω ης αριθμος ϕμε, "Volim je, a njen broj je 545." Drugi kaže, "Amerimnus je dobro mislio na svoju damu Harmoniju. Broj njenog časnog imena je 45." Svetonije 121. godine nove ere izveštava o političkom sloganu koji je neko napisao na zidu u Rimu:
- "Neron, Orest i Alkmeon su ubili svoje majke.
- Računanje novo. Svoju majku je ubio Neron."
</poem> što je, čini se, još jedan primjer.[5][6] Na grčkom jeziku Νερων, Neron, ima brojčanu vrijednost 50 + 5 + 100 + 800 + 50 = 1005, istu vrijednost kao ιδιαν μητερα απεκτεινε (idian metera apekteine) - "Ubio je vlastitu majku", (10 + 4 + 10 + 1 + 50) + (40 + 8 + 300 + 5 + 100 + 1) + (1 + 80 + 5 + 20 + 300 + 5 + 10 + 50 + 5). Poznati primjer je 666. u biblijskoj knjizi Otkrovenja (13:18): "Neka razumi broji broj zvijeri: jer to je broj čovjeka; a njegov broj je šest stotina šezdeset i šest" (Ovdje upotrijebljena riječ "računati", ψηφισάτω, psefisato, ima isti korijen "kamenčić" kao i riječ izopsefija). [7] [8] Neronovo ime na grčkom "Neron Kaisar" kada se transliterira pomoću hebrejske gematrije dobije se vrijednost šeststo šezdeset i šest.
Također u 1. vijeku nove ere Leonidas iz Aleksandrije napisao je izopsefe, epigrame s jednoličnim distisima, gdje prvi heksametar i pentametar imaju istu brojčanu vrijednost kao i sljedeća dva stiha. Neke od njih posvetio je Neronu:
- Θυει σοι τοδε γραμμα γενεθλιακαισιν εν ὡραις,
- Καισαρ, Νειλαιη Μουσα Λεωνιδεω.
- Καλλιοπης γαρ ακαπνον αει θυος· εις δε νεωτα
- Ην εθελῃς, θυσει τουδε περισσοτερα.
što znači: "Muza Leonida Nilskog nudi vam, o Cezare, ovo pismo, u vrijeme vaše rođenja; jer je žrtva Kaliope uvijek bez dima; ali u sljedećoj godini će se prinositi, ako želiš, i bolje stvari od ovoga." Ovdje je zbroj i prvog i drugog distiha 5699. U drugom njegovom distihu, linija heksametra jednaka je brojnoj vrijednosti odgovarajućeg pentametra:
- Εἱς προς ἑνα ψηφοισιν ισαζεται, ου δυο δοιοις,
- Ου γαρ ετι στεργω την δολιχογραφιην.
što znači: "Jedna linija je jednaka broju jedan, a ne dva do dva; jer više ne odobravam duge epigrame." Ovdje svaki red ima brojčanu vrijednost 4111.[7]
Nadgrobni spomenik pronađen u hramu Artemide Ortijske u Sparti je primjer iz 2. vijeka p.n.e. gdje izopsefski elegični stih glasi:
- ΟΡΘΕΙΗ ΔΩΡΟΝ ΛΕΟΝΤΕΥΣ ΑΝΕΘΗΚΕ ΒΟΑΓΟΣ ΒΨΛ
- ΜΩΑΝ ΝΙΚΗΣΑΣ ΚΑΙ ΤΑΔΕ ΕΠΑΘΛΑ ΛΑΒΩΝ ΒΨΛ
- ΚΑΙ Μ ΕΣΤΕΨΕ ΠΑΤΗΡ ΕΙΣΑΡΙΘΜΟΙΣ ΕΠΕΣΙ ΒΨΛ
To je zavjetna stela za dječaka koji je pobijedio na takmičenju u pjevanju. Riječi u svakom retku zbrajaju se sa ΄ΒΨΛ, što je broj 2730, a ukupan broj se navodi i na kraju svakog retka. Također u 2. vijeku n.e., Aelius Nikon iz Pergama, grčki arhitekt i graditelj kojeg je njegov sin, poznati liječnik Galen, opisao kao "da je savladao sve što je bilo potrebno o nauci o geometriji i brojevima", bio je majstor u sastavljanju izopsefskih djela.[4]
Numerička vrijednost slova grčke abecede
[uredi | uredi izvor]U grčkom jeziku svakoj jedinici (1, 2, ..., 9) je dodijeljeno zasebno slovo, kao i svakoj desetici (10, 20, ..., 90) i stotici (100, 200, ... , 900). Za to je potrebno 27 slova, pa je abeceda od 24 slova proširena primjenom tri zastarjela slova: digamma ϝ, (također se koriste stigma ϛ ili, na savremenom grčkom jeziku στ) za 6, qoppa ϙ za 90 i sampi ϡ za 900.
Ovaj abecedni sistem djeluje na principu sabiranja u kojem se numeričke vrijednosti slova zbrajaju u ukupne vrijednosti. Na primjer, 241 je predstavljen kao σμα (200 + 40 + 1).
|
Napomene
[uredi | uredi izvor]- ^ Ash, R. & Lougovaya J., The Art of Isopsephism in the Greco-Roman World in Ägytische Magie und ihre Umwelt. ed. A. Jördens; Wiesbaden: Harrassowitz, 2015, p.82–98
- ^ Georges Ifrah, The universal history of numbers: from prehistory to the invention of the computer, 1998, p. 256
- ^ Masonry and the Cabala – Gematria as a Key to the Secrets of Freemasonry and Masonic Codes
- ^ a b Psychoyos, Dimitris K. (april 2005). "The forgotten art of isopsephy and the magic number KZ". Semiotica. 154 (1–4): 157–224. doi:10.1515/semi.2005.2005.154-1-4.157.
- ^ Maurice H., Farbridge. Studies in Biblical and Semitic Symbolism. str. 94. ISBN 978-0-7661-3856-8.
- ^ The Lives of the Twelve Caesars, Nero, 39:2 in wikisource The footnote to this reads: "See the reference to the Rh. Mus. in the textual note. The numerical value of the Greek letters in Nero's name (1005) is the same as that of the rest of the sentence; hence we have an equation, Nero = the slayer of one's own mother."
- ^ "Archived copy". Arhivirano s originala, 20. 3. 2011. Pristupljeno 2. 2. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)