Jean Calvin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Jean Calvin
Example alt text
Jean Calvin
Rođenje 10. juli 1509.
Noyon, Francuska
Smrt 27. maj 1564.
Ženeva, Švicarska

Jean Calvin - (1509-1564.) Francuz po nacionalnosti, jedan od najznačajnijih teologa Reformacije rođen u Noyonu, Pikardija.

Tokom studija teologije i prava 1533. je doživio obraćenje odnosno duhovni susret s Kristom, a onda igrom životnih okolnosti susreće sa naukom reformacije koje prihvata. No kako je u to vrijeme bilo opasno slijediti to učenje tako je i njegov život polahko postajao pod pritiskom, a glava više "u torbi nego na ramenu" upravo je ta činjenica uvjetovala da pobjegne u Genevu tako su njegove aktivnosti u tom gradu započele 1536. Ispočetka su njegove ideje činile previše radikalne i rigidne, tako je zbog općeg neprihvatanja morao pobjeći 1538. te je boravio u Baselu i Strasburgu, ipak ono što nisu odmah razumjeli poslije su sve više počeli prihvatati tako je ponovo pozvan da se vrati u Genevu i nastavi tamo gdje je počeo sa reformama.

Svoja teološka razmišljanja je otpočeo sistematizirati u svojim (Christianae Religionis Institutio) "Institucijama kršćanske religije" 1536. Ono što ga je stavilo na listu nepoželjnih bila je činjenica da je u ključnim elementima otišao od doktrine Rima. Tako je odbacio vrhunski autoritet Pape, te naglašavao spasenje po vjeri neovisno od dijela, ali je i reanimirao i pristao uz učenje temeljeno na sv. Pismu poznat kao predestinacija. On je također vjerovao da je Biblija jedini izvor Božjeg zakona i teologije, a da vjernici trebaju interpretirati ali i očuvati u njenom izvornom naučavanju, isto tako i svijet koji je Bog stvorio i uspostavio zakonitosti. Pokušao je nešto što je bilo nezamislivo u to vrijeme, on je uspostavio teokratsko društveno uređenje, kada se izuzme Izrael, onda je to jedino društvo koje je funkcioniralo po teokratskom principu. Zakoni koji su donošeni imali su izvorište i temelj na Sv. Pismu, ne znači da je tamo sve bilo u savršenom stanju ali kršćanstvo je imalo znakovit društveni uticaj. Njegovim naporima razvijena je tzv. kalvinistička teologija iako on nikada nije imao namjeru razvijati svoju teologiju i praksu unutar kršćanstva. Protivno svojoj volji postao je uzor mnogima, a njegov teološki sistem imao veliki uticaj na Evropsku misao te u kasnijim stoljećima proširio širom cijelog svijeta mahsuz u anglo-američkim i saksonskim zemljama. Kalvinizam je ima uticaj na području teologije, ekonomije, društvenog i pravnog sistema. Termini kalvinizam se koristi u nekoliko različitih slučajeva, ono označava učenje Jean Calvina koji je razvio teološki sistem doktrine i prakse koji je pronašao načina da se razvije posebno u zemljama gdje je reformacija pustila svoje korijene; pr. Švicarska, Njemačka, Holandija, Velika Britanija, Skandinavija, Srednja i Centralna Evropa, SAD, Kanada i Novi Zeland i Australija. Taj sistem korespondirao je sa socijalnim, političkim, etičkim, ekonomskim napose teološkim aspektima života i ponudio odgovore i dao smjernice u tim područjima. U teologiji posebni naglasak stavlja se na dvije doktrinalne specifičnosti, a to je sakramentalnost Večere Gospodnje ili Euharistije u smislu mistične i duhovne prisutnosti Krista u činu, ali ne i elementima te biblijski nauk o predestinaciji ili predodređenju svetih za spasenje i vječni život s Bogom.

Teološko učenje o predestinaciji se uglavnom povezuje sa Jeanom Calvinom, često tumači kao da je on ¨stvorio¨ taj sistem. Ipak to nije u potpunosti tačno jer je učenje vrlo jasno izraženo u Bibliji, a sv. Augustin je također izražavao slične stavove. Dakle to je teološko učenje koje tvrdi da Bog na temelju svog sveznanja (omnisciencia) i svemoći (omnipotencija), polazeći od mogućnosti da je predvidio sve unaprijed i voli ljude te im iskazuje milost i milosrđe, pojedine predodređuje (predestinira) za spasenje, a druge za vječnu propast. U tom učenju koje se podudara i sa Rimokaličkim razumijevanju predestinacije pojavljuje se jedna različitost, a ta je da "kalvinistička" teologija slobodnu volju podređuje Božjem pozivu dok Rimokatolička naglašava da Božja surađuje sa ljudskom voljom.

Ako bi trebalo u nekoliko rečenica istaknuti ono što je Kalvin tvrdio onda bi se to moglo ovako formulisati: on je naglašavao suverenost Suverena – Boga, Biblija je Božja objava čovjeku, a sve knjige Sv. Pisma su nadahnute i Božja objava, Crkva je zajednica odabranih za vječno spasenje, a Objava vodi kršćanina u razvijanju osobnog karaktera. Društvo i Crkva su jedinstvene cjeline a država ne smije kontrolisati Crkvu, Krist je uspostavio dva sakramenta (krštenje i Večeru Gospodnju), a vjerska disciplina i crkveno vodstvo zajednice trebaju biti usmjeravani od prezbitera (staratelja ili starješina), edukacija je sastavni i važan dio crkvenog života, a predestinacija temelj spasenja i vječne utjehe.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: