Aurelije Augustin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Aurelije Augustin
Example alt text
Rođenje 13. novembar 354.
Tagasta, Alžir
Smrt 28. august 430.
Hippo, Alžir

Aurelije Augustin bio je filozof i kršćanski svetac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jedan je od najvećih kršćanskih filozofa. Rođen je u Tagasti, u Numidiji, a porijeklom je Berber. Bio je jedan od filozofa srednjovjekovne filozofije koji je imao veliki utjecaj na razvoj dalje skolastike. U početku bio učitelj gramatike i retorike, a kasnije se oduševljava kršćanstvom i postaje svećenik. U djelu Ispovijesti opisuje svoju mladost i lutanje. Izlaz iz skepse nalazi u činjenici samoizvjesnosti: "Sumnjam, dakle, jesam". Pod utjecajem je Platona i neoplatonizma. U njegovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je voluntarističko gledište - volja je bitna moć, čovjekova je volja i odluka sloboda - nezavisna od razuma i svijesti. Zastupnik je teocentralizma - Bog stvara svijet odlukom svoje volje.

Srednji vijek je obilježila Augustinova eshatologija. Ovaj biskup iz Hippa, koga smatraju "najutjecajnijim misliocem zapadne intelektualne tradicije", strukturirao je historiju prema Kristova "tri adventa": stvaranje, utjelovljenje i Sudnji dan. Pozivao je da se kršćani ne bave samo početnim i prošlim događajima već i krajem historije. Uostalom, svu svoju teologiju zasnovao je na dva grada i prema toj teologiji pravi građani Božijeg grada žive očekujući konačni advent. Također je podsjećao one koji su željeli odrediti kada će se Krist vratiti da je u Djelima 1 (6-7) Krist čak i apostolima odbio otkriti kad će to biti: "Stoga je zaludno kad pokušavamo računati i ograničiti broj godina koje preostaju ovom svijetu, pošto iz usta Istine čujemo kako nije naše da to znamo."

Iako je bio teolog, Augustin je u svom promišljanju o historiji društva i čovjeka realist i racionalist. Njegovo poimanje historije i društva ima veliki značaj jer on nadilazi jedno stoičko, pesimističko i metafizičko kršćansko poimanje svijeta, koje se zadržavalo na socijalnoj statici, a odbacivalo historiju kao takvu.

Dijeli historiju na 6 perioda:

  • Od Adama do potopa
  • od Noe do Abrahama
  • od Abrahama do Davida
  • od Davida do Babilonskog carstva
  • od Babilonskog carstva do Isusa
  • od Isusa do Apokalipse.

On želi spoznati dušu i Boga. Smatra da sva dobra potječu od Boga i da je Bog svrha svega. Augustin ističe značaj volje za čovjekov život. Ona je izbor i odluka nezavisna od razuma. Poznata djela Aurelija Augustina jesu:

On razlikuje državu u kojoj je centar čovjek i Božiju državu, koju smatra prâvōm. On tvrdi da je jedino vjera pravi put do spoznaje.

Djelo[uredi | uredi izvor]

Aurelije Augustin bio je prvi kršćanski teolog, filozof koji je uočio određene nedorečenosti, protivrječnosti kršćanskih dogmi, te je u djelu O državi Božijoj te dogme nastojao učiniti prvom konkretnom, neprotivrječnom cjelinom, koja će u potpunosti odgovarati kršćanskom putu spasenja, te približiti čovjeka ka onom transcendentalnom.

On je u svojoj analizi socijalne zbilje imao jedan racionalistički, realistički, historijski pristup svojoj analizi propasti Rimskog carstva. Kad je Rim 476. propao, Augustin postavlja temeljno pitanje: zašto je Rim propao kad je to bio Sveti grad?

Iz ovog pitanja on među prvima izvodi dvije paradigme, jednu o ovozemaljskoj, a drugu o Božijoj državi. Božija država utemeljena je na kategoriji kršćanske milosti i njena je zadaća da kršćane ujedini u vječnu zajednicu blaženstva. Ovozemaljska država je produkt zla i ona je od đavola, te je stoga Rim i morao propasti.

Augustin socijalne i kulturne procese posmatra kao historijske kategorije, gdje se historija odvija kroz 6 etapa. On ove historijske procese individualizira i posmatra ih kroz prizmu individualne historije, historije Isusa Krista, koja je ujedno i općečovječanska historija.

Tako, prema Aureliju, imamo proces rađanja, razvoja, sazrijevanja, raspeća, uskrsnuća i ponovnog dolaska.

Prema njemu, država, odnosno društvo predstavlja jednu organsku cjelinu koja je dinamična i u konstantnim je promjenama. Prema njemu, društvo nije jedan završen, stalan, konstantan sistem, nego u sebi sadrži široke historijske mogućnosti i perspektive. Kada posmatra društvo i državu, definira ih kao historijske kategorije koje nisu ništa drugo nego druga strana i proces cjelokupng života Isusa Krista. Po ovom stajalištu, Augustin je preteča jedne nove filozofske discipline koju definiramo kao filozofiju historije.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Aurelije Augustin
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: