Baruch Spinoza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Benedikt de Spinoza
Spinoza.jpg
Rođenje (1632-11-24) 24. novembar 1632.
Amsterdam, Holandija
Smrt (1677-02-21) 21. februar 1677 (44 god)
Den Haag, Holandija

Benedikt de Spinoza (1632-1677), holandski filozof koga su njegovi sinagoški svećenici nazvali Baruh Spinoza bio je znan i kao Bento de Spinoza ili Bento d'Espiñoza u društvu u kojem je odrastao. Sa Rene Dekartom i Gotfridom Lajbnicom, bio je jedan od najvećih racionalista filozofije sedamnaestog vijeka. On je često nazivan osnivačem modernog biblijskog kriticizma. Njegovo najveće djelo je "Etika". U ljeto 1656. godine, jevrejska zajednica ga je ekskomunicirala (izbacila iz vjere) radi njegovih tvrdnji da je Bog mehanizam prirode i univerzuma, i da je Biblija metaforičko i alegorijsko djelo kojem je zadatak da uči o prirodi Boga. Nakon ovog događaja, on je prihvatio ime Benedikt (latinski ekvivalent njegovom imenu, Baruh).

Njegovo djelo "Teološko-politički traktat" (1670.) uzdrmalo je duhove oficijelne crkve zapadne Evrope. Nastalo je u Amsterdamu i predstavljalo je duhovni nukleus radikalne kritike crkve i života utemeljenog na dogmama. U ovom djelu on zastupa stajalište da objava nije istina, nego da je ona produkt volje i u suprotnosti je sa umom, te on nastoji da demistificira objavu u sklopu cjelokupne judejsko-krišćanske i islamske tradicije. On smatra da Toru, Bibliju i Kur'an treba objasniti sa historijskog stajališta, kao i sve druge knjige. To je svakako bila heretička misao.

U Spinozinoj filozofiji preovladava monizam u shvatanju svijeta. Za Spinozu postoji samo jedna supstanca: Bog ili priroda; ona je uzrok same sebe (causa sui). On je smatrao da su pojedinačne, vidljive stvari, modusi supstance. Radi ovog njegovog učenja bio je prozvan, u isto vrijeme, "Najvećim jevrejem" i " Najvećim ateistom".

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]