John Locke
John Locke | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 29. august 1632. Bristol, Engleska |
| Smrt | 28. oktobar 1704 (72 godine) Oates, Engleska |
John Locke (29. august 1632 – 28. oktobar 1704) bio je engleski filozof i empirist iz 17. stoljeća. Bio je glavni engleski predstavnik empirizma. Osnivač je spoznajne teorije i smješta iskustvo, ili ideje osjeta i reflekse, u osnovu ljudskog razuma. Smatrao je da sve znanje potiče iz iskustva, jer je naša duša po rođenju "tabula rasa". Pošto ukida bilo kakav prostor za "urođene ideje" u osnovama znanja, može se reći da je u tom smislu anti-racionalistički. Međutim, Locke govori da postoji mogućnost saznanja da nam neke od naših ideja pružaju odgovarajuću predstavu svijeta koji nas okružuje.
Locke je imao veliki utjecaj na razvoj političke filozofije. Njegove ideje bile su temelj za koncepte američkog zakona i organizacije vlasti. Lockeova epistemologija i filozofija imala je veliki utjecaj i na period prosvjetiteljstva.
Locke je naročito kritikovao autoritativnu vlast koja je većinu moći osiguravala jednoj osobi (monarhu) te je zagovarao ideju razdvajanja svjetovne i crkvene vlasti, odnosno države i crkve.[1]
Lockeova filozofija uma često se navodi kao izvor modernih koncepcija ličnog identiteta i psihologije sopstva, a zauzima istaknuto mjesto u djelima kasnijih filozofa, poput Rousseaua, Davida Humea i Immanuela Kanta. Postavio je tezu da je, pri rođenju, um prazna ploča ili tabula rasa. Suprotno kartezijanskoj filozofiji zasnovanoj na već postojećim konceptima, tvrdio je da se rađamo bez urođenih ideja i da je znanje umjesto toga određeno samo iskustvom izvedenim iz čulne percepcije, konceptom koji je danas poznat kao empirizam.[2] Lockeu se često pripisuje opis privatnog vlasništva kao prirodnog prava, tvrdeći da kada osoba - metaforički - miješa svoj rad s prirodom, resursi se mogu ukloniti iz uobičajenog prirodnog stanja.[3][4]
Djela
[uredi | uredi izvor]- Ogled o ljudskom razumu (Essay Concerning Human Understanding)
- Dvije rasprave o vladi (Two Treatises of Government)
- Pismo o toleranciji (Letter on Toleration)
- Neke misli o obrazovanju (Some Thoughts Concerning Education)
- Razumnosti krišćanstva (The Reasonableness of Christianity)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Uzgalis, William (2020), John Locke (Spring 2020 izd.), Metaphysics Research Lab, Stanford University, pristupljeno 9. 1. 2022
- ↑ Baird, Forrest E.; Kaufmann, Walter Arnold, ured. (2008). Philosophic classics: from Plato to Derrida (Combined ed., 5th ed izd.). Upper Saddle River, N.J: Pearson/Prentice Hall. ISBN 978-0-13-158591-1.
|edition=sadrži dodatni tekst (pomoć) - ↑ "The Project Gutenberg eBook of Second Treatise Of Government, by John Locke". www.gutenberg.org (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 5. 2026.
- ↑ "Encroachment, Adverse Possession, and Labor Theory | Antonin Scalia Law School". www.law.gmu.edu. Pristupljeno 3. 5. 2026.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Tekstovi Johna Locka
- John Locke Arhivirano 26. 5. 2022. na Wayback Machine na Projektu "Gutenberg"
- Lockeova djela na internetu
- Lockeova bibliografija Arhivirano [Date missing] na Portuguese Web Archive na internetu
Normativna kontrola  |
|
|---|