Juraj III Frankopan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Juraj III Frankopan (*Slunj(?), ? – Slunj, 1553) bio je hrvatski vlastelin, član plemićke porodice Frankopan, te veoma moćan i utjecajan u Hrvatskom kraljevstvu. Potomak je jedne od grana Frankopana čiji je osnivač Dujam IV Frankopan i gospodar Slunja. Osim Slunja, Juraj je posjedovao i druge utvrde i vlastelinstva, među kojima su Velika Kladuša i Cetingrad. Najpoznatiji je po tome što je organizirao i bio domaćin skupštine Hrvatskog sabora u dvorcu Cetin krajem 1526. godine, koja je uslijedila nakon sukcesione krize u Hrvatskoj i Kraljevini Ugarskoj uzrokovane smrću kralja Luja II, koji nije ostavio muškog nasljednika. To je dovelo do toga da je plemstvo Kraljevine Hrvatske 1. januara 1527. godine u Cetingradu izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskog kralja.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Knez Juraj III Frankopan rodio se najvjerovatnije u Slunju kao sin Mihovila I Frankopana i unuk Dujma IV. Frankopana, baštinika slunjskog vlastelinstva nakon podjele frankopanskih posjeda 1449. godine. Imao je braću Matiju (poginuo u Mohačkoj bitki) i Petra, te sestre Doroteju i Anu. Oženio se Anom Babonić, kneginjom Blagajskom i u tom braku rodilo se troje djece: sin Franjo (1536-1572), hrvatski ban 1567-1572, te kćeri Ana i Katarina. Njegove kćeri bile su udane za ugarske plemiće, a sin Franjo je bio pred ženidbom, ali je iznenada obolio i umro, imavši tridesetšest godina, pa je ta grana Frankopana izumrla.

Nakon bitke na Mohačkom polju 1526. godine, hrvatsko plemstvo je trebalo je izabrati novog kralja. Dvojica su bili kandidati, a Juraj je, kao i većina Frankopana, bio pristaša Ferdinanda Habsburškog, dok su članovi modruško-ozaljske grane, predvođene Bernardinom Frankopanom i njegovim sinom, kao i većina plemića iz Slavonije, podržavali protukandidata Ivana Zapolju. U Cetingradu, čiji je vlasnik tada bio Juraj, održan je hrvatski sabor, na kojem su se krajem 1526. okupili hrvatski velikaši, niži plemići i crkveni dostojanstvenici. Oni su 1. januara 1527. odlučili da izaberu Ferdinanda za hrvatskog kralja. Na dnu Cetingradske povelje, sa desne strane, nalazi se i Jurjev pečat. Juraj je umro je 1553. i pokopan najvjerovatnije u crkvi Presvetog Trojstva u Slunju, gdje se nalazi uzidana nadgrobna tabla, djelimično oštećena, sa tekstom „…jacet in tumba magnificus…“ i grbom Frankopana. 2016. godine u crkvenom dvorištu postavljen knežev spomenik, čiji je autor Josip Turkalj (1924-2007.), hrvatski skulptor rođen u Rakovici i saradnik Ivana Meštrovića, sa prebivalištem u američkom Clevelandu.

Cetingradska povelja, na kojoj se nalazi Jurjev pečat

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]