Korintski savez
Korintski savez, ponekad nazivan i Helenski savez, bio je federacija grčkih polisa koji je u zimu 338/337. p. n. e. osnovao Filip II Makedonski nakon bitke kod Heroneje. Osnovan je s ciljem olakšavanja korištenja vojnih snaga i potencijala tokom Grčko-perzijskog rata.
Naziv "Korintski savez" predložili su moderni historičari zbog činjenice da se prvo vijeće ovog saveza održalo u Korintu. Bilo je to prvi put u historiji da je većina grčkih država (polisa), s izuzetkom Sparte, postala dio jedinstvenog političkog subjekta.[1]
Ugovor o zajdničkom miru[uredi | uredi izvor]
(Dio pronađen u Atini)
Tekst[uredi | uredi izvor]
[․․․․․․․․․21․․․․․․․․․․ Ποσ]ειδῶ ․․5․․
․․․․․․․․․․22․․․․․․․․․․ς ἐμμεν[ῶ ․․․․] ․․․․․․․․․․22․․․․․․․․․․νον[τ]ας τ․․․․ [․․․․․․․․18․․․․․․․․ οὐδ]ὲ ὅπλα ἐ[π]οί[σω ἐ]- [πὶ πημονῆι ἐπ’ οὐδένα τῶν] ἐμμενόντ[ω]ν ἐν τ- [οῖς ὅρκοις οὔτε κατὰ γῆν] οὔτε κατὰ [θ]άλασ- [σαν· οὐδὲ πόλιν οὐδὲ φρο]ύριον καταλήψομ- [αι οὔτε λιμένα ἐπὶ πολέ]μωι οὐθενὸς τῶν τ- [ῆς εἰρήνης κοινωνούντ]ων τέχνηι οὐδεμι- [ᾶι οὔτε μηχανῆι· οὐδὲ τ]ὴν βασιλείαν [τ]ὴν Φ- [ιλίππου καὶ τῶν ἐκγόν]ων καταλύσω ὀδὲ τὰ- [ς πολιτείας τὰς οὔσας] παρ’ ἑκάστοις ὅτε τ- [οὺς ὅρκους τοὺς περὶ τ]ῆς εἰρήνης ὤμνυον· [οὐδὲ ποιήσω οὐδὲν ἐνα]ντίον ταῖσδε ταῖς [σπονδαῖς οὔτ’ ἐγὼ οὔτ’ ἄλ]λωι ἐπιτρέψω εἰς [δύναμιν, ἀλλ’ ἐάν τις ποε̑ι τι] παράσπονδ[ον] πε- [ρὶ τὰς συνθήκας, βοηθήσω] καθότι ἂν παραγ- [γέλλωσιν οἱ ἀεὶ δεόμενοι] καὶ πολεμήσω τῶ- [ι τὴν κοινὴν εἰρήνην παρ]αβαίνοντι καθότι [ἂν ἦι συντεταγμένον ἐμαυ]τῶι καὶ ὁ ἡγε[μὼ]- [ν κελεύηι ․․․․․12․․․․․ κα]ταλείψω τε․․ — — — — — — — — — — — — — ∶𐅃 [— — — — — — — — — — ∶ Θεσ]σαλῶν ∶Δ [— — — — — — — — — — — ῶ]ν ∶ΙΙ [— — — — — — — — — Ἐλειμ]ιωτῶν ∶Ι [— — — — Σαμοθράικων καὶ] Θασίων ∶ΙΙ — — — — — — — — — ων ∶ΙΙ∶ Ἀμβρακιωτ[ῶν] [— — — — — — — ἀ]πὸ Θράικης καὶ [— — — — — ∶] Φωκέων ∶ΙΙΙ∶ Λοκρῶν ∶ΙΙΙ [— — — — Οἰτ]αίων καὶ Μαλιέων καὶ [Αἰνιάνων ∶ΙΙΙ∶ — καὶ Ἀγ]ραίων καὶ Δολόπων ∶𐅃 [— — — — — — ∶ Πε]ρραιβῶν ∶ΙΙ [— — — — — ∶ Ζακύνθο]υ καὶ Κεφαληνίας ∶ΙΙΙ
Prijevod[uredi | uredi izvor]
Zakletva. Kunem se Zeusom, Gejom, Helijem, Posejedonom i svim bogovima i boginjama. Ja ću poštovati zajednički mir i ja neću niti prekršiti sporazum sa Filipom, niti ću početi borbu na kopnu ili moru, niti naškoditi bilo kome ko se pridržava ove zakletve. Niti ću uzeti bilo koji grad, ili tvrđavu, niti luku sa brodom ili izumom, s namjerom rata protiv učesnika koji su u ratu. Niti ću probati svrgnuti kraljevstvo Filipa ili njegovih potomaka, niti ustave koji postoje u svakoj državi, kada se oni zakletu na zakletvu mira. Niti ću učiniti ništa u suprotnosti sa ovim ugovorima, niti ću dopustiti bilo kome drugom koliko god je to moguće. Ali ako neko počini kršenje ugovora, ja ću ići (u rat) i podržati pozive onih koji ih trebaju i ja ću se boriti protiv onih koji su prekršili zajednički mir, kako bude odlučeno (od strane vijeća) i pozvao od strane hegemona i ja ne smijem napustiti --------
od Tesalijana - Elimeja - Samotračana i Tasosa --- Ambračana --- iz Trakije i --- Fokida, Lokrijanca
Etajana i Malijanca i Ajnianesa—i Etolijanca i Dolopa --- Perebi --- Zakontosa i Kefalonija.
Savez tokom Aleksandrovih kampanja[uredi | uredi izvor]
Odluka za uništavanje Tebe kao prekršilca zakletve dovedena je od strane vijeća saveza Korinta sa velikom većinom. Savez pominje Arijan, nakon bitke kod Granika (334 p.n.e.). Aleksandar je poslao 300 panoplia (jednina: panopli, kompletno oklopno odjelo) u hram Palas Atina u Atini, sa sljedećim natpisom:
Aleksandar, sin Filipa i Helena, osim Lakonijaca, od barbara koji žive u Aziji
Tokom 331 p.n.e. nakon bitke kod Megalopolisa, Sparta je bila primorana da se pridruži savezu Korinta. Tokom azijske kampanje, Antipater je imenovan zamjenskim hegemonom saveza.
Organizacija[uredi | uredi izvor]
Savezom su upravljali: hegemon, vijeće (sinedrij) i sudije (dikastaj). Uredbe saveza izdane su u Korintu, Atini, Delfima, Olimpiji i Pidni.[2]
Održavanje, tj. troškove vojske Savez je naplaćivao od država članica, približno proporcionalno njihovoj veličini, dok je Filip osnovao garnizone u Korintu, Tebi i Ambrakiji.
Raspad saveza[uredi | uredi izvor]
Savez je raspušten nakon Lamijskog rata rata 322. godine p.n.e.[3]
302. godine p.n.e kralj Antigon i njegov sin Demetrije su pokušali oživjeti savez protiv Kasandera. Antigon III Doson je oživio savez u ratu protiv protiv Sparte tokom 224. godine p.n.e.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ http://books.google.ba/books?id=zUY71_oc4b0C&pg=PA20&dq=%22league+of+corinth%22+%22hellas%22&redir_esc=y#v=onepage&q=%22league%20of%20corinth%22%20%22hellas%22&f=false
- ^ A History of Macedonia, sv. II, 550-336 B.C, str. 639; ISBN 0-19-814814-3
- ^ Ancient Greece: a political, social, and cultural history By Sarah B. Pomeroy str. 434 ISBN 0-19-509742-4
- ^ History of ancient civilization, Volume 1 By Albert Augustus Trever str. 479 ISBN 0-7735-2890-3