Idi na sadržaj

Kotar Glina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kotar Glina (mađ. Glinai járás, njem. Stuhlbezirk Glina) historijska je administrativno-teritorijalna jedinica (kotar) u sastavu Županije Zagreb, Kraljevina Hrvatska i Slavonija, u ugarskom dijelu dualne Austro-Ugarske monarhije. Sjedište kotara nalazilo se u Glini. Područje nekadašnjeg kotara Glina danas se, u cjelini, nalazi u sastavu Hrvatske.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kotar Glina nalazio se u središnjem dijelu Hrvatske, južno od Zagreba u regiji Banija. Graničio se sa kotarevima Dvor, Petrinja, Pisarovina i Topusko u istoj županiji Zagreb. Na jugozapadu, na tzv. "Suhoj međi" (prema Vrnogračkom i Bužimskom kraju) graničio se sa Bosnom i Hercegovinom.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Kotar Glina se do 1881. godine nalazio u Vojnoj krajini kao samostalnoj administrativno-teritorijalnoj jedinici u okviru Austro-Ugarske monarhije i ranijeg Habsburškog carstva, koja se nalazila pod direktnom upravom monarha. Okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. godine, te drugih okolnosti kao što su priznavanje Crne Gore, Rumunije i Srbije za nezavisne države, te postavljanjem vojnih garnizona u Novopazarskom sandžaku prestala je tzv. "Turska opasnost", te je izvršeno razvojačenje Vojne krajine koja je ukinuta, a njene teritorije ušle u sastav hrvaćanskih i slavonskih županija (nekadašnje Banske Hrvatske i Banske Slavonije), tj. u okvir novoformirane Kraljevine Hrvatske i Slavonije pod Ugarskom krunom.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1910. godine, Kotar Glina je imao 44.621 stanovnika, od čega u sjedištu kotara Glini 1.986.[1]

Kotar Glina
jezik vjera

ukupno: 44,621

  Srpski 29,074 (65,15%)
  Hrvatski 15,328 (34,35%)
  Mađarski 59 (0,13%)
  Slovenski 47 (0,10%)
  Njemački 32 (0,07%)
  Češki 9 (0,02%)
  Slovački 2 (0,00%)
  Rusinski 1 (0,00%)
  ostali 69 (0,15%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

total: 44,621

  Pravoslavci 29,078 (65,16%)
  Rimokatolici 15,448 (34,62%)
  Jevreji 76 (0,17%)
  Luterani 14 (0,03%)
  Kalvinisti 4 (0,00%)
  ostali 1 (0,00%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Kotar Glina, bio je podijeljen na Upravne općine (skraćeno U.o.), a upravne općine su se dalje dijelile na Porezne općine (skraćeno P.o.) sa pripadajućim naseljima i dijelovima naselja, odn. zaselcima.

Upravne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Glina - Upravne općine
Upravna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuće Porezne općine
Bučica 3.550 Bučica, Bučička Slatina, Bučičko Taborište, Desni Degoj, Donja Trstenica, Ilovačak
Glina 1.986 Glina
Jukinac 8.601 Brnjeuška, Donje Selište, Dvorišće, Glinski Trtnik, Glinsko Novo Selo, Gornje Selište, Joševica, Jukinac, Kihalac, Majske Poljane, Prekopa, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Šatornja, Viduševac
Klasnić 3.318 Brezovo Polje, Brubno, Klasnić
Kraljevčani 7.569 Bačuga, Banski Drenovac, Banski Grabovac, Čuntićki Prnjavor, Dolčani, Dragotinci, Kraljevčani, Luščani, Veliki Šušnjar, Vlahović
Maja 8.577 Balinac, Bojna, Borovita, Buzeta, Dabrina, Dolnjaki, Hajtić, Maja, Majski Trtnik, Obljaj, Prijeka, Svračica, Šašava, Šibine
Mali Gradac 6.548 Bijele Vode, Brestik, Dragotina, Kozaperovica, Mali Gradac, Martinovići, Veliki Gradac
Stankovac 4.472 Bišćanovo, Donji Selkovac, Gornji Selkovac, Hađer, Jame, Mala Solina, Stankovac, Šišinačka Gračenica, Turčenica, Velika Solina, Zaloj

Porezne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Glina - Porezne općine
Porezna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuća naselja i dijelovi naselja (sa brojem stanovnika u zagradi) Napomena
Bučica 968 Bučica (968) U 1948. Bučica je ukinuta i podijeljena na dva naselja: Donja Bučica i Gornja Bučica
Bučička Slatina 433 Bučička Slatina (433) Bučička Slatina se sada iskazuje pod imenom Slatina Pokupska
Bučičko Taborište 985 Bučičko Taborište (985) U 1948. Bučičko Taborište je pod imenom Taborište ukinuto i podijeljeno na dva naselja: Donje Taborište i Gornje Taborište
Desni Degoj 391 Desni Degoj (391)
Donja Trstenica 230 Donja Trstenica (230)
Ilovačak 543 Ilovačak (543)
Glina 1.986 Glina (1.986) U 1981. Glina je povećana za naselja Donje Selište 1 i Jukinac koja su ukinuta
Brnjeuška 755 Brnjeuška (755)
Donje Selište 730 Donje Selište (730) Donje Selište je do 1931. iskazivano pod imenom Selište, a 1948. je ukinuto i podijeljeno na dva naselja: Donje Selište 1 i Donje Selište 2. U 1981. naselje Donje Selište 1 je ukinuto i priključeno Glini, a naselje Donje Selište 2 mijenja ime u Donje Selište.
Dvorišće 356 Dvorišće (356)
Glinski Trtnik 186 Glinski Trtnik (186) Glinski Trtnik se sada iskazuje pod imenom Trtnik Glinski
Glinsko Novo Selo 574 Glinsko Novo Selo (574) Glinsko Novo Selo se sada iskazuje pod imenom Novo Selo Glinsko
Gornje Selište 288 Gornje Selište (288)
Joševica 370 Joševica (370)
Jukinac 401 Jukinac (401) U 1981. Jukinac je ukinut i priključen Glini
Kihalac 101 Kihalac (101)
Majske Poljane 1.315 Majske Poljane (1.315)
Prekopa 251 Prekopa (251)
Ravno Rašće 534 Ravno Rašće (534)
Roviška 520 Roviška (520)
Skela 278 Skela (278)
Šatornja 799 Šatornja (799)
Viduševac 1.143 Viduševac (1.143) U 1948. Viduševac je ukinut i podijeljen na dva naselja: Donji Viduševac i Gornji Viduševac
Brezovo Polje 721 Brezovo Polje (721)
Brubno 668 Brubno (668)
Klasnić 1.929 Donji Klasnić (634), Gornji Klasnić (477), Milakovići (302), Srednji Klasnić (516) Milakovići su dio naselja Gornji Klasnić; Srednji Klasnić je u 1931. pod imenom Klasnić Srednji ukinut i priključen naselju Donji Klasnić
Bačuga 1.207 Bačuga (1.207) U 1948. Bačuga je ukinuta i podijeljena na dva naselja: Donja Bačuga i Gornja Bačuga
Banski Drenovac 1.068 Banski Drenovac (1.068) Banski Drenovac se sada iskazuje pod imenom Drenovac Banski
Banski Grabovac 728 Banski Grabovac (728) Banski Grabovac se sada iskazuje pod imenom Grabovac Banski
Čuntićki Prnjavor 255 Čuntićki Prnjavor (255) Čuntićki Prnjavor se sada iskazuje pod imenom Prnjavor Čuntićki
Dolčani 167 Dolčani (167) U 1953. Dolčani su ukinuti i priključeni Donjoj Bačugi
Dragotinci 381 Dragotinci (381)
Kraljevčani 302 Kraljevčani (302)
Luščani 1.175 Luščani (1.175)
Veliki Šušnjar 1.484 Dodoši (512), Veliki Šušnjar (972)
Vlahović 802 Vlahović (802)
Balinac 697 Balinac (697)
Bojna 995 Bojna (208), Čaglica (266), Dmitrovići (227), Maleševa Kosa (294) Čaglica, Dmitrovići i Maleševa Kosa su dijelovi sadašnjeg naselja Bojna
Borovita 330 Borovita (330)
Buzeta 956 Buzeta (956)
Dabrina 646 Dabrina (646)
Dolnjaki 392 Dolnjaki (392)
Hajtić 476 Hajtić (476)
Maja 338 Maja (338)
Majski Trtnik 542 Majski Trtnik (542)
Obljaj 1.856 Crljena (245), Majsko Brdo (354), Obljaj (292), Ravna (468), Studena (264), Tavani (233) U 1948. Obljaj je ukinut i podijeljen na dva naselja: Mali Obljaj i Veliki Obljaj; Crljena, Majsko Brdo, Ravna, Studena i Tavani su dijelovi sadašnjeg naselja Veliki Obljaj
Prijeka 266 Prijeka (266)
Svračica 354 Svračica (354)
Šašava 327 Šašava (327) Šašava se sada iskazuje pod imenom Šaševa
Šibine 402 Šibine (402)
Bijele Vode 1.048 Bijele Vode (1.048)
Brestik 683 Brestik (683)
Dragotina 971 Dragotina (971)
Kozaperovica 347 Kozaperovica (347)
Mali Gradac 1.751 Glinski Trnovac (653), Mali Gradac (878), Momčilovića Kosa (220) Glinski Trnovac se sada iskazuje pod imenom Trnovac Glinski
Martinovići 593 Martinovići (593)
Veliki Gradac 1.155 Veliki Gradac (1.155)
Bišćanovo 208 Bišćanovo (208)
Donji Selkovac 254 Donji Selkovac (254)
Gornji Selkovac 358 Gornji Selkovac (358)
Hađer 272 Hađer (272)
Jame 697 Jame (561), Šašnica (136) U 1948. Jame su ukinute i podijeljene na dva naselja: Donje Jame i Gornje Jame; Šašnica je dio sadašnjeg naselja Donje Jame
Mala Solina 915 Mala Solina (915)
Stankovac 276 Stankovac (276)
Šišinačka Gračenica 513 Šišinačka Gračenica (513) Šišinačka Gračenica se sada iskazuje pod imenom Gračanica Šišinečka
Turčenica 59 Turčenica (59)
Velika Solina 612 Velika Solina (612)
Zaloj 308 Zaloj (308)

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]