Idi na sadržaj

Kotar Glina

Dodaj veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kotar Glina (mađ. Glinai járás, njem. Stuhlbezirk Glina) historijska je administrativno-teritorijalna jedinica (kotar) u sastavu Županije Zagreb, Kraljevina Hrvatska i Slavonija, u ugarskom dijelu dualne Austro-Ugarske monarhije. Sjedište kotara nalazilo se u Glini. Područje nekadašnjeg kotara Glina danas se, u cjelini, nalazi u sastavu Hrvatske.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kotar Glina nalazio se u središnjem dijelu Hrvatske, južno od Zagreba u regiji Banija. Graničio se sa kotarevima Dvor, Petrinja, Pisarovina i Topusko u istoj županiji Zagreb. Na jugozapadu, na tzv. "Suhoj međi" (prema Vrnogračkom i Bužimskom kraju) graničio se sa Bosnom i Hercegovinom.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Kotar Glina se do 1881. godine nalazio u Vojnoj krajini kao samostalnoj administrativno-teritorijalnoj jedinici u okviru Austro-Ugarske monarhije i ranijeg Habsburškog carstva, koja se nalazila pod direktnom upravom monarha. Okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. godine, te drugih okolnosti kao što su priznavanje Crne Gore, Rumunije i Srbije za nezavisne države, te postavljanjem vojnih garnizona u Novopazarskom sandžaku prestala je tzv. "Turska opasnost", te je izvršeno razvojačenje Vojne krajine koja je ukinuta, a njene teritorije ušle u sastav hrvaćanskih i slavonskih županija (nekadašnje Banske Hrvatske i Banske Slavonije), tj. u okvir novoformirane Kraljevine Hrvatske i Slavonije pod Ugarskom krunom.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1910. godine, Kotar Glina je imao 44.621 stanovnika, od čega u sjedištu kotara Glini 1.986.[1]

Kotar Glina
jezikvjera

ukupno: 44,621

  Srpski 29,074 (65,15%)
  Hrvatski 15,328 (34,35%)
  Mađarski 59 (0,13%)
  Slovenski 47 (0,10%)
  Njemački 32 (0,07%)
  Češki 9 (0,02%)
  Slovački 2 (0,00%)
  Rusinski 1 (0,00%)
  ostali 69 (0,15%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

total: 44,621

  Pravoslavci 29,078 (65,16%)
  Rimokatolici 15,448 (34,62%)
  Jevreji 76 (0,17%)
  Luterani 14 (0,03%)
  Kalvinisti 4 (0,00%)
  ostali 1 (0,00%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Kotar Glina, bio je podijeljen na Upravne općine (skraćeno U.o.), a upravne općine su se dalje dijelile na Porezne općine (skraćeno P.o.) sa pripadajućim naseljima i dijelovima naselja, odn. zaselcima.

Upravne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Glina - Upravne općine
Upravna općinaStanovništvo (1910)Pripadajuće Porezne općine
Bučica3.550Bučica, Bučička Slatina, Bučičko Taborište, Desni Degoj, Donja Trstenica, Ilovačak
Glina1.986Glina
Jukinac8.601Brnjeuška, Donje Selište, Dvorišće, Glinski Trtnik, Glinsko Novo Selo, Gornje Selište, Joševica, Jukinac, Kihalac, Majske Poljane, Prekopa, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Šatornja, Viduševac
Klasnić3.318Brezovo Polje, Brubno, Klasnić
Kraljevčani7.569Bačuga, Banski Drenovac, Banski Grabovac, Čuntićki Prnjavor, Dolčani, Dragotinci, Kraljevčani, Luščani, Veliki Šušnjar, Vlahović
Maja8.577Balinac, Bojna, Borovita, Buzeta, Dabrina, Dolnjaki, Hajtić, Maja, Majski Trtnik, Obljaj, Prijeka, Svračica, Šašava, Šibine
Mali Gradac6.548Bijele Vode, Brestik, Dragotina, Kozaperovica, Mali Gradac, Martinovići, Veliki Gradac
Stankovac4.472Bišćanovo, Donji Selkovac, Gornji Selkovac, Hađer, Jame, Mala Solina, Stankovac, Šišinačka Gračenica, Turčenica, Velika Solina, Zaloj

Porezne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Glina - Porezne općine
Porezna općinaStanovništvo (1910)Pripadajuća naselja i dijelovi naselja (sa brojem stanovnika u zagradi)Napomena
Bučica968Bučica (968)U 1948. Bučica je ukinuta i podijeljena na dva naselja: Donja Bučica i Gornja Bučica
Bučička Slatina433Bučička Slatina (433)Bučička Slatina se sada iskazuje pod imenom Slatina Pokupska
Bučičko Taborište985Bučičko Taborište (985)U 1948. Bučičko Taborište je pod imenom Taborište ukinuto i podijeljeno na dva naselja: Donje Taborište i Gornje Taborište
Desni Degoj391Desni Degoj (391)
Donja Trstenica230Donja Trstenica (230)
Ilovačak543Ilovačak (543)
Glina1.986Glina (1.986)U 1981. Glina je povećana za naselja Donje Selište 1 i Jukinac koja su ukinuta
Brnjeuška755Brnjeuška (755)
Donje Selište730Donje Selište (730)Donje Selište je do 1931. iskazivano pod imenom Selište, a 1948. je ukinuto i podijeljeno na dva naselja: Donje Selište 1 i Donje Selište 2. U 1981. naselje Donje Selište 1 je ukinuto i priključeno Glini, a naselje Donje Selište 2 mijenja ime u Donje Selište.
Dvorišće356Dvorišće (356)
Glinski Trtnik186Glinski Trtnik (186)Glinski Trtnik se sada iskazuje pod imenom Trtnik Glinski
Glinsko Novo Selo574Glinsko Novo Selo (574)Glinsko Novo Selo se sada iskazuje pod imenom Novo Selo Glinsko
Gornje Selište288Gornje Selište (288)
Joševica370Joševica (370)
Jukinac401Jukinac (401)U 1981. Jukinac je ukinut i priključen Glini
Kihalac101Kihalac (101)
Majske Poljane1.315Majske Poljane (1.315)
Prekopa251Prekopa (251)
Ravno Rašće534Ravno Rašće (534)
Roviška520Roviška (520)
Skela278Skela (278)
Šatornja799Šatornja (799)
Viduševac1.143Viduševac (1.143)U 1948. Viduševac je ukinut i podijeljen na dva naselja: Donji Viduševac i Gornji Viduševac
Brezovo Polje721Brezovo Polje (721)
Brubno668Brubno (668)
Klasnić1.929Donji Klasnić (634), Gornji Klasnić (477), Milakovići (302), Srednji Klasnić (516)Milakovići su dio naselja Gornji Klasnić; Srednji Klasnić je u 1931. pod imenom Klasnić Srednji ukinut i priključen naselju Donji Klasnić
Bačuga1.207Bačuga (1.207)U 1948. Bačuga je ukinuta i podijeljena na dva naselja: Donja Bačuga i Gornja Bačuga
Banski Drenovac1.068Banski Drenovac (1.068)Banski Drenovac se sada iskazuje pod imenom Drenovac Banski
Banski Grabovac728Banski Grabovac (728)Banski Grabovac se sada iskazuje pod imenom Grabovac Banski
Čuntićki Prnjavor255Čuntićki Prnjavor (255)Čuntićki Prnjavor se sada iskazuje pod imenom Prnjavor Čuntićki
Dolčani167Dolčani (167)U 1953. Dolčani su ukinuti i priključeni Donjoj Bačugi
Dragotinci381Dragotinci (381)
Kraljevčani302Kraljevčani (302)
Luščani1.175Luščani (1.175)
Veliki Šušnjar1.484Dodoši (512), Veliki Šušnjar (972)
Vlahović802Vlahović (802)
Balinac697Balinac (697)
Bojna995Bojna (208), Čaglica (266), Dmitrovići (227), Maleševa Kosa (294)Čaglica, Dmitrovići i Maleševa Kosa su dijelovi sadašnjeg naselja Bojna
Borovita330Borovita (330)
Buzeta956Buzeta (956)
Dabrina646Dabrina (646)
Dolnjaki392Dolnjaki (392)
Hajtić476Hajtić (476)
Maja338Maja (338)
Majski Trtnik542Majski Trtnik (542)
Obljaj1.856Crljena (245), Majsko Brdo (354), Obljaj (292), Ravna (468), Studena (264), Tavani (233)U 1948. Obljaj je ukinut i podijeljen na dva naselja: Mali Obljaj i Veliki Obljaj; Crljena, Majsko Brdo, Ravna, Studena i Tavani su dijelovi sadašnjeg naselja Veliki Obljaj
Prijeka266Prijeka (266)
Svračica354Svračica (354)
Šašava327Šašava (327)Šašava se sada iskazuje pod imenom Šaševa
Šibine402Šibine (402)
Bijele Vode1.048Bijele Vode (1.048)
Brestik683Brestik (683)
Dragotina971Dragotina (971)
Kozaperovica347Kozaperovica (347)
Mali Gradac1.751Glinski Trnovac (653), Mali Gradac (878), Momčilovića Kosa (220)Glinski Trnovac se sada iskazuje pod imenom Trnovac Glinski
Martinovići593Martinovići (593)
Veliki Gradac1.155Veliki Gradac (1.155)
Bišćanovo208Bišćanovo (208)
Donji Selkovac254Donji Selkovac (254)
Gornji Selkovac358Gornji Selkovac (358)
Hađer272Hađer (272)
Jame697Jame (561), Šašnica (136)U 1948. Jame su ukinute i podijeljene na dva naselja: Donje Jame i Gornje Jame; Šašnica je dio sadašnjeg naselja Donje Jame
Mala Solina915Mala Solina (915)
Stankovac276Stankovac (276)
Šišinačka Gračenica513Šišinačka Gračenica (513)Šišinačka Gračenica se sada iskazuje pod imenom Gračanica Šišinečka
Turčenica59Turčenica (59)
Velika Solina612Velika Solina (612)
Zaloj308Zaloj (308)

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kotar_Glina&oldid=3869089"