Idi na sadržaj

Kotar Karlovac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karlovac, sjedište nekadašnjeg istoimenog kotara

Kotar Karlovac (mađ. Károlyvárosi járás, njem. Stuhlbezirk Karlstadt) historijska je administrativno-teritorijalna jedinica (kotar) u sastavu Županije Zagreb, Kraljevina Hrvatska i Slavonija, u ugarskom dijelu dualne Austro-Ugarske monarhije. Sjedište kotara nalazilo se u Karlovcu, iako je područje samog grada Karlovca predstavljalo posebnu administrativnu jedinicu - Municipalni grad Karlovac. Područje nekadašnjeg kotara Karlovac danas se, u cjelini, nalazi u sastavu Hrvatske, osim naselja Marindol, Miliči i Paunoviči koji su poslije Drugog svjetskog rata ušli u sastav Slovenije.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kotar Karlovac nalazio se u središnjem dijelu Hrvatske, jugozapadno od Zagreba. Graničio se sa kotarevima Jastrebarsko i Pisarovina u istoj županiji Zagreb, te kotarevima Vojnić i Vrbovsko u susjednoj županiji Modruš-Rijeka. Na zapadu se graničio sa austrijskom krunskom zemljom Kranjskom.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1910. godine, Kotar Karlovac je imao 38.620 stanovnika.[1]

Kotar Karlovac
jezik vjera

ukupno: 38,620

  Hrvatski 37,519 (97,14%)
  Srpski 396 (1,02%)
  Slovenski 308 (0,79%)
  Češki 85 (0,22%)
  Njemački 71 (0,18%)
  Mađarski 64 (0,16%)
  Rumunski 1 (0,00%)
  Slovački 1 (0,00%)
  ostali 175 (0,45%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

total: 38,620

  Rimokatolici 38,162 (98,81%)
  Pravoslavci 396 (1,02%)
  Jevreji 29 (0,07%)
  Kalvinisti 15 (0,03%)
  Grkokatolici 14 (0,03%)
  Luterani 4 (0,01%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Kotar Karlovac, bio je podijeljen na Upravne općine (skraćeno U.o.), a upravne općine su se dalje dijelile na Porezne općine (skraćeno P.o.) sa pripadajućim naseljima i dijelovima naselja, odn. zaselcima.

Upravne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Karlovac - Upravne općine
Upravna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuće Porezne općine
Draganići 4.804 Draganići
Duga Resa 4.104 Donji Zvečaj, Duga Resa, Gornji Zvečaj, Mrežničko Mrzlo Polje
Jaškovo 4.549 Breznik, Jaškovo, Mahično, Pokupje, Slapno, Svetice, Svetičko Hrašće, Zadoborje
Netretić 9.061 Brajakovo Brdo, Gornje Prilišće, Gornje Stative, Jarče Polje, Kozalj–vrh, Ladešići, Lišnica, Maletić, Marindol, Modrušpotok, Mračin, Piščetke, Tomašnica, Vinski Vrh, Vukova Gorica, Zagradci
Ozalj 4.313 Bratovanci, Ilovac, Ozalj, Ozaljski Brlog, Ozaljski Novaki, Ozaljski Oštri Vrh, Police–Pirišće, Trg
Rečica 3.838 Donje Mekušje, Pokupska Blatnica, Pokupska Luka, Rečica
Ribnik 6.336 Bubnjarci, Griče, Jurovo, Lipnik, Martinski Vrh, Mrzljaki, Pravutina, Ribnik, Rosopajnik, Sračak, Žakanje
Šišljavić 1.615 Šišljavić

Porezne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Karlovac - Porezne općine
Porezna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuća naselja i dijelovi naselja (sa brojem stanovnika u zagradi) Napomena
Draganići 4.804 Barkovići (149), Bencetići (208), Čeglje (507), Darići (66), Draganići (408), Draganićki Budrovci (470), Draganićki Goljak (218), Draganićki Guci (550), Draganićki Lug (58), Draganićki Mrzljaki (268), Draganićki Vrh (134), Draganićko Gradišće (78), Franjetići (155), Hudovski Breg (36), Izimje (255), Jazvaci (219), Križančići (66), Lazina (810), Vrbanci (149) Draganići se sada iskazuju pod imenom Draganić; U 2001. naselja: Barkovići, Bencetići, Darići, Draganićki Budrovci (pod imenom Budrovci Draganićki), Draganićki Goljak (pod imenom Goljak Draganićki), Draganićki Lug (pod imenom Lug), Draganićki Mrzljaki (pod imenom Mrzljaki Draganićki), Draganićki Vrh (pod imenom Vrh Draganićki), Franjetići, Jazvaci, Križančići, Lazina i Vrbanci su ukinuta i priključena Draganiću. Draganićki Guci se sada iskazuju pod imenom Guci Draganički; Draganićko Gradišće je dio sadašnjeg naselja Draganić. Hudovski Breg je dio sadašnjeg naselja Izimje
Donji Zvečaj 760 Belavići (209), Donji Zvečaj (235), Dvorjanci (112), Galović–selo (104), Mrežnički Venac (100) Galović–selo se sada iskazuje pod imenom Galović Selo; Mrežnički Venac se sada iskazuje pod imenom Venac Mrežnički
Duga Resa 2.112 Duga Resa (1.417), Gršćaki (184), Mrežničke Poljice (86), Mrežničko Dvorišće (80), Petrakovo (130), Sveti Petar Mrežnica (87), Šeketino Brdo (128) Mrežničko Dvorišće se sada iskazuje pod imenom Mrežničko Dvorište; Petrakovo se sada iskazuje pod imenom Petrakovo Brdo; Sveti Petar Mrežnica se sada iskazuje pod imenom Sveti Petar Mrežnički
Gornji Zvečaj 464 Gornji Zvečaj (358), Mrežničko Novo Brdo (106) Mrežničko Novo Brdo se sada iskazuje pod imenom Novo Brdo Mrežničko
Mrežničko Mrzlo Polje 768 Mrežničko Mrzlo Polje (768) U 1953. ukinuto i podijeljeno na dva naselja: Donje Mrzlo Polje Mrežničko i Gornje Mrzlo Polje Mrežničko
Breznik 154 Breznik (154)
Jaškovo 658 Jaškovo (363), Mali Erjavec (239), Trešćeno (3), Vuksani (53) Trešćeno je dio sadašnjeg naselja Jaškovo
Mahično 1.203 Goršćaki (113), Konjkovsko (53), Mahično (241), Šebreki (92), Tuškani (114), Vukoder (169), Zagraj (66), Zorkovac (355) Mahično se sada iskazuje pod imenom Mahićno
Pokupje 303 Levkušje (200), Pokupje (103) Pokupje se sada iskazuje pod imenom Gornje Pokupje
Slapno 448 Andrečka Gorica (63), Hrvatinsko (56), Kućanska Gorica (48), Slapno (118), Trdinska Gorica (45), Žugčeva Gorica (118) Andrečka Gorica, Hrvatinsko, Kućanska Gorica, Trdinska Gorica i Žugčeva Gorica su dijelovi sadašnjeg naselja Slapno
Svetice 319 Svetice (91), Veliki Erjavec (228)
Svetičko Hrašće 760 Birička Gorica (81), Čelo (71), Donja Svetička Vas (73), Gornja Svetička Vas (96), Ključi (53), Mlačak (113), Ripička Gorica (53), Svetičko Hrašće (9), Vrbanska Draga (117), Vukini (94) Birička Gorica, Čelo, Donja Svetička Vas, Gornja Svetička Vas, Ključi, Mlačak, Ripička Gorica i Vukini su dijelovi sadašnjeg naselja Svetičko Hrašće
Zadoborje 704 Bridići (137), Kružići (39), Priselci (197), Zadoborje (331) Bridići su u 1953. ukinuti i priključeni Karlovcu; Kružići su u 1953. ukinuti i priključeni Zadobarju; Zadoborje se sada iskazuje pod imenom Zadobarje

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]