Lamija (grad)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Panorama Lamije

Lamija (grčki Λαμία, Lamía; [laˈmia]) je grad u centralnoj Grčkoj. Danas je glavni grad prefekture Ftiotide.

Ime[uredi | uredi izvor]

Grad Lamija je navodno nazvan po mitskoj Lamiji, koja je bila kćerka boga voda Posejdona te ljubavnica svog strica Zeusa, a ime joj je možda izvedeno od riječi λαιμός, laimos.[1]

Druga mogućnost jeste da je grad možda nazvan po Malijancima, koji su živjeli u tom kraju.

U srednjem vijeku je Lamija bila poznata kao Zetounion (Ζητούνιον).

Tokom vladavine Francuza (Frankokratia, Φραγκοκρατία), Lamija je zvana Girton, a pod vladavinom Katalonaca, poznata je bila kao El Cito.

Imena grada na turskom jesu Izdin i İzzeddin.

Lamija je bila također poznata i kao Zeitoun.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Arheološka iskapanja otkrila su da je na mjesto na kojem je grad Lamija bilo nastanjeno još u bronzanom dobu.[3]

Grad je bio vrlo važan u antici zbog svog strateškog položaja te je bio utvrđen u 5. vijeku prije nove ere.

Makedonski general Antipater sklonio se u Lamiju.

Slaveni su držali grad pod svojom kontrolom u 7. vijeku te je grad tada bio poznat kao Zetounion (Ζητοῦνιον).

1018. Lamiju je posjetio bizantijski car Bazilije II tokom svog trijumfalnog putovanja po Grčkoj.

1165. jevrejski putnik Benjamin od Tudele je zabilježio 50 jevrejskih porodica u gradu.

Lamija je bila dio miraza grčke plemkinje iz Tesalije, vojvotkinje Atine, Helene Anđeo Komnene, kćeri Ivana I Duke.[4]

Od 1318. do 1391. Katalonci su upravljali Lamijom; 1391. grad su preuzele vojvode Atine.

Grad je poslije bio pod vlašću Turaka.

Značajne ličnosti iz Lamije[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Aristofan, Ose
  2. ^ Arrowsmith, John. Turkey in Europe. 1832.
  3. ^ Κάστρο Λαμίας. ODYSSEUS Portal. Hellenic Ministry of Culture.
  4. ^ Koder, Johannes; Hild, Friedrich (1976). Tabula Imperii Byzantini, Band 1: Hellas und Thessalia.