Ledenice (carina)
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ledenice predstavljaju carinu nadomak Dubrovnika koja je bila u vlasništvu Pavlovića i Kosača. Raspodjela carina u srednjovjekovnoj Bosni krupnoj vlasteli uobičajena je pojava od kraja 14. vijeka. Dodjeljivanjem prava na držanje carina vlasteli kao isključivo svojih ranijih regalnih prava, bosanski vladari su priznavali izraz izrasle moć bosanskih velmoža. Carina u Ledenicama bila je izuzetno značajna jer je kontrolisala promet koji je pokrivao jugoistok bosanske države, Zetu i Srbiju.
Carina u Ledenicama je 1399. bila razdvojena. Vojvoda Sandalj Hranić je svoju carinu postavio u mjestu Ljuta u Konavlima, a u Ledenicama je ostala carina kneza Pavla Radinovića. To se nije svidjelo Dubrovčanima jer su tako umjesto jedne bile stvorene dvije carine. Naravno, ranije je na jednoj naplaćivana carina koju su dvojica velikaša dijelili, a sada su to bile dvije carine kojima su se oporezivanjem istih trgovaca, na njihovu štetu nastojala obogatiti obojica velmoža. U svojim intervencijama Dubrovčani su optuživali Sandaljevu prvu ženu Jelenu Crnojević da je ona samovoljno uvela ovu dvostruku carinu. Poslije dubrovačkih žalbi carina u Ljutoj je ukinuta i ponovo prenesena u zajedničku carinu u Ledenicama.