Idi na sadržaj

Linijska ostrva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Linijska ostrva nalazi se u
Linijska ostrva
Linijska ostrva
Lokacija Linijskih ostrva u Pacifiku

Linijska ili Ekvatorska ostrva su grupa od jedanaest atola i niskih koralnih ostrva u centralnom Pacifiku južno od Havajskih ostrva, a od kojih osam pripadaju Kiribatima, dok su tri teritorija SAD koja pripadaju Manjim vanjskim ostrvima SAD. Linijska ostrva koja pripadaju Republici Kiribati su u vremenskoj zoni sa najranijim vremenom u svijetu: UTC+14. Vrijeme dana je isto kao i na Havajima, ali jedan dan ranije; odnosno 26 sati ispred nekih drugih ostrva u Okeaniji.

Ova grupa se dijeli u tri podgrupe: Sjeverna, Centralna i Južna Linijska ostrva. Centralna Linijska ostrva se nekad grupišu zajedno sa Južnim Linijskim ostrvima. Dolje navedena tabela navodi ostrva od sjevera prema jugu.

Atol/Ostrvo/GrebenPodručje ostrva
km2
Laguna
km2
KoordinateStatus

Sjeverna Linijska ostrva

Greben Kingman0,03606°24′N 162°24′WSAD neinkorporirana teritorija
Atol Palmyra6,56155°52′N 162°6′WSAD neinkorporirana teritorija
Teraina (Ostrvo Washington)14,22*4°43′N 160°24′WKiribati ostrvsko vijeće
Tabuaeran (Ostrvo Fanning)33,71103°52′N 159°22′WKiribati ostrvsko vijeće
Kiritimati (Božićno ostrvo)388,53241°53′N 157°24′WKiribati ostrvsko vijeće

Centralna Linijska ostrva

Ostrvo Jarvis4,45-0°22′S 160°03′WSAD neinkorporirana teritorija
Ostrvo Malden39,313*4°01′S 154°59′Wdio Kiribatija
Greben Filippo-1.55°30′S 151°50′Wvan Isključive ekonomske zone
Ostrvo Starbuck21255°37′S 155°56′Wdio Kiribatija

Južna linijska ostrva

Ostrvo Caroline3,762,59°57′S 150°13′Wdio Kiribatija
Ostrvo Vostok0,24-10°06′S 152°25′Wdio Kiribatija
Ostrvo Flint3-11°26′S 151°48′Wdio Kiribatija
Linijska ostrva 514,74538

* Područja laguna označena zvjezdicom se nalaze unutar ostrvskih područja u prethodnoj koloni jer su, za razliku od tipičnog atola, unutrašnje vode potpuno odvojene od mora.

Samo tri ostrva su nastanjena, s ukupno 8.809 stanovnika (popis iz 2005. godine), od čega se 5.115 nalaze na Kiritimatiju, 2.539 na Tabuaeranu i 1.155 na Teraini. Godine 1900. na ovim je ostrvima bilo ukupno 300 stanovnika.

Kiritimati je najveći atol na svijetu po kopnenoj površini. Njega je anektirala Britanija 1888. godine kako bi mogla postaviti Pacifički telegrafski kabl s Tabuaeran (tada ostrvom Fanning) kao relejnom stanicom. Kabal je funkcionisao između 1902. i 1963, osim u kratkom periodu 1914. godine.

Kopra i akvarijske ribice su glavni izvozni proizvodi.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]