Idi na sadržaj

Ljevica (Slovenija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ljevica

Levica
PredsjednikAsta Vrečko
Osnovana1. mart 2014 (kao koalicija)
24. juni 2017. (2017-06-24) (kao stranka)
Nastala izUjedinjena Ljevica
SjedišteLjubljana
Politička pozicijaLjevica
Ideologijademokratski socijalizam[1]
ekosocijalizam[1]
anti-NATO[2]
progresivizam
euroskepticizam[3]
Evropska strankaStranka evropske ljevice
Boje  Crvena   Zelena
Državni zbor5/90
Evropski parlament0/8
Gradonačelnici0/212
Općinska skupština41/2.750
Veb-sajt
www.levica.si

Ljevica je ekosocijalistička[1] i demokratsko-socijalistička[4] politička stranka u Sloveniji. Stranka je osnovana 24. juna 2017. spajanjem Stranke za trajnostni razvoj Slovenije (TRS) i Inicijative za demokratski socijalizam (IDS). Stranka je nasljednica lijevog izbornog saveza Ujedinjena ljevica.[5]

Historija[uredi | uredi izvor]

Luka Mesec, koordinator stranke od 2017. do 2023.

Osnivanje[uredi | uredi izvor]

Ujedinjena ljevica bila je izborni savez Demokratske radničke stranke (DSD), Stranke za trajnostni razvoj Slovenije (TRS) i Inicijative za demokratski socijalizam (IDS), Ujedinjenje je završeno 24. juna 2017.

Od 2017.[uredi | uredi izvor]

Na slovenskim parlamentarnim izborima 2018. Ljevica je dobila 9,33% glasova, osvojivši 9 zastupničkih mjesta.[6] Svih 5 dosadašnjih zastupnika ponovno je izabrano za drugi mandat.[7]

U oktobru 2020, Ljevica se pridružila opozicijskim strankama lijevog centra u formiranju Koalicije ustavnog luka (KUL), inicijative koju je promovirao slovenski ekonomist Jože P. Damijan s ciljem formiranja alternativne vlade.[8]

Poznati filozof i psihoanalitičar Slavoj Žižek dao je podršku stranci početkom 2022.[9][10] Na parlamentarnim izborima 2022. stranka je izgubila više od polovine podrške i bila je jedna od samo pet stranaka koje su izabrane u parlament. Nakon parlamentarnih izbora, Ljevica se pridružila koaliciji Pokreta Sloboda i Socijalnih demokrata. Luka Mesec, bivši koordinator stranke, postao je potpredsjednik Vlade i ministar za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti.

Kritike i kontroverze[uredi | uredi izvor]

Ponašanje poslanika[uredi | uredi izvor]

Grafičke majice[uredi | uredi izvor]

Neki članovi Ljevice nosili su grafičke majice sa slikama s potencijalno kontroverznim društveno-političkim značenjima dok su bili članovi parlamenta.

Poslanik Miha Kordiš je tokom koalicionih pregovora u julu 2018. u prostorijama Narodne skupštine nosio majicu sa likom Josipa Broza Tita, što je dovelo do rasprave o poštovanju žrtava totalitarnog sistema. Stranka je na optužbe odgovorila saopćenjem za javnost tvrdeći da je poslanikov izbor majice bio nasumičan.[11]

U januaru 2020. poslanik Ljevice Primož Siter u Narodnoj skupštini nosio je grafičku majicu sa logom muzičke grupe Bad Religion, na kojem se nalazi ime grupe i precrtani hrišćanski krst, što je dovelo do optužbe da je poslanik vrijeđao vjernike noseći majicu. Siter, inače profesionalni muzičar, objasnio je u bilješci objavljenoj na Facebooku, da je majicom htio da oda počast pank-grupi i njenom aktivizmu.

Izjave poslanika[uredi | uredi izvor]

Miha Kordiš je 2015. u objavi na društvenoj mreži Facebook uz natpis "Rehabilitirajmo političko nasilje" eksplicitno zagovarao fizičko nasilje nad predstavnicima kapitalističke klase, budući da su loši radni i socioekonomski uslovi također oblik nasilja koji kapitalistička klasa čini nad radničkom klasom i protiv svakog radnička klasa ima pravo da "reaguje u samoodbrani" fizičkim nasiljem. Povod za bilješku bila je vijest da su dva predstavnika francuske avio-kompanije pobjegla u strahu od ljutitog štrajka. Kordiš se ubrzo nakon objavljivanja predomislio i promijenio objavu.[12]

Nakon objelodanjivanja koalicionog sporazuma, koji je tokom pregovora zajedno kreirala Ljevica, poduzetnici Ivo Boscarol i Igor Akrapovič najavili su da će razmotriti preusmjeravanje bilansne dobiti u inostranstvo. Po njihovom mišljenju, koalicioni sporazum nije bio prijateljski nastrojen za privredu. Na njihove izjave odgovorio je poslanik Ljevice Miha Kordiš, koji je na Facebooku objavio meme sa slikom Huga Chaveza uz napis "I'm gonna nationalize the shit outta you", a ispod slike je napisao: "Ma vidi, Boscarol i Akrapovič šire neistine o našim zahtjevima za oporezivanje dobiti i - što je još važnije - prijete štrajkom kapitala.[13]

U oktobru 2020, tokom glasanja u Državnom zboru Republike Slovenije o statusu vojnika nakon 45. godine, Miha Kordiš vrijeđao je članove Socijalnih demokrata koji su glasali za zakon: „Socijalne demokrate sarađuju sa fašističkom vladom Janeza Janše”. Lider poslaničke grupe SD Matjaž Han na sastanku je tražio izvinjenje, koje u proceduralnim prijedlogu nije dobio od Kordiša, zbog čega ga je prekinuo predsjednik Narodne skupštine Igor Zorčič.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Nordsieck, Wolfram (2018). "Slovenia". Parties and Elections in Europe. Pristupljeno 30. 8. 2018.
  2. ^ "Parliament ratifies Sweden and Finland's bids to join NATO". STA. Pristupljeno 15. 7. 2022.
  3. ^ "Party Encyclopedia & Polling Averages: Slovenia". Europe Elects.
  4. ^ Zulianello, Mattia (2019). "Varieties of Populist Parties and Party Systems in Europe: From State-of-the-Art to the Application of a Novel Classification Scheme to 66 Parties in 33 Countries". Government and Opposition: 6.
  5. ^ "STA: Merging of the Left marked by departures from IDS". english.sta.si (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 6. 2017.
  6. ^ "Election Results". www.dvk-rs.si. Pristupljeno 14. 8. 2022.
  7. ^ "Ni več Gorenaka, Erjavca, vrača se Jelinčič ... in ostalo o novem sklicu DZ-ja". rtvslo.si (jezik: slovenski). Pristupljeno 14. 8. 2022.
  8. ^ SloTimes, Editor (30. 10. 2020). "Three coalition parties invited to talks on alternative government". Slovenia Times (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 3. 11. 2020. Pristupljeno 14. 8. 2022.CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)
  9. ^ "Mesec: Levica v osmih letih ni bila vpletena v nobeno korupcijsko afero". N1 (jezik: slovenski). 5. 3. 2022. Pristupljeno 14. 8. 2022.
  10. ^ Eržen, Barbara (5. 3. 2022). "Levica predstavila kandidate in program za »plebiscitarne« volitve". www.delo.si (jezik: slovenski). Pristupljeno 14. 8. 2022.
  11. ^ "Poslanec med pogajanji v parlamentu s Titovo majico | 24ur.com". www.24ur.com (jezik: slovenski). Pristupljeno 28. 2. 2024.
  12. ^ S, Mo (6. 10. 2015). "Poslanec ZL Kordiš: Rehabilitirajmo politično nasilje". old.slovenskenovice.si (jezik: slovenski). Pristupljeno 28. 2. 2024.
  13. ^ "Poslanec Levice bi Pipistrel vzel Boscarolu". www.slovenskenovice.si (jezik: slovenski). Pristupljeno 28. 2. 2024.