Mein Kampf

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Mein Kampf

Mein Kampf (Moja borba) je knjiga napisana od Adolfa Hitlera,u kojoj se kombiniraju elementi autobiografije i Hitlerovih političkih i ideoloških gledišta, koja su kasnija postala načela nacističke ideologije.

Pisanje knjige[uredi | uredi izvor]

Prvi pasus je nazvan "Eine Abrechnung" (Obračun), i izdan je 18. jula 1925. godine. Drugi pasus je nazvan "Die nationalsozialistische Bewegung" (nacionalsocijalistički pokret) i izdan je 1926. godine. Hitler je knjigu nazvao "Viereinhalb Jahre des Kampfes gegen Lüge,Dummheit und Feigheit" (Četiri i pol godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka). Njegov izdavač Max Amman odlučio je da je naslov predug i prekompliciran i knjigu je objavio pod imenom "Mein Kampf".

Iako je doslovno značenje njemačke riječi "Kampf" borba, neki tumače značenje ove riječi u ovom kontekstu i kao napad, obračun ili čak i rat (u mnogim je njemačkim borbenim jedinicama tokom Drugog svjetskog rata stajala i riječ "Kampf"( Panzerkampfwagen, Sturzkampfflugzeug), pa to dalje upućuje na činjenicu da se naziv ove knjige može shvatiti i kao "Moj rat" a ne samo "Moja borba".

Hitler je počeo diktirati svoju knjigu svom prijatelju u zatvoru Landsberg Emilu Maurice, onda nakon jula 1924. godine Rudolfu Hessu, koji je kasnije knjigu objavio sa još nekoliko izdavača. Za knjigu se u početku govorilo da je teška za čitati i teška za razumjeti, pa je kasnije u idućih 20 godina nekoliko puta preuređivana.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Stranica iz knjige

Knjiga odražava većinu ideja i djela koja su kasnije došla do izražaja u Drugom svjetskom ratu. Pogotovo je došao do izražaja Hitlerov antisemitizam. Hitler je govorio da je jezik Esperanto jezik Židova i da ga zato treba ukinuti. U knjizi se još i ogleda ideja koja je živjela u Nijemaca još i ranije, a to je ideja "Drang nach Osten" (Težnja prema istoku), koja zapravo zahtjeva od Nijemaca proširenje na istok i stvaranje tzv. "Lebensraum" za generacije koje dolazi (Lebensraum je životni prostor, koji bi se nalazio na istoku Evrope, pogotovo Rusije).

Hitler u knjizi govori mnogo o "Židovskoj zavjeri", ideji koja je i ranije bila zastupljena, a odražavala se kroz to da Židovi hoće da zauzmu svjetsko prijestolje i vode svjetsku ekonomiju. Ona odražava Hitlerovo djetinjstvo i njegovu mladost, kada je studirao u Beču, gdje je čitao mnoge antisemitske knjige i divio se mnogim antisemitskim ideolozima i piscima koji su pozivali na uništenje Židova. Jedan od najvećih takvih ideologa je bio njemački kompozitor Richard Wagner, koji je u svojim muzičkim djelima uvijek bio militaristički nastrojen prema Židovima, pozivajući na njihovo istrebljenje iz Evrope. Hitler je u knjizi napisao da je jednom prilikom vidio Židova i upitao se "Je li ovo Nijemac?". Tu se rodila njegova mržnja prema Židovima (inače Židovi su u to vrijeme živili jako dobro, držali su neke od najvažnijih društvenih i ekonomskih firmi i medija).

Hitler tako u poglavlju svoje knjige "poziv na hitnu akciju" spominje upotrebu gasa nad Židovima: "Da je početkom rata (misli se na Prvi svjetski rat) 12 ili 15 hiljada Židova smješteno u gasne komore i pobijeno, onda milioni žrtava koje je podnijela Njemačka ne bi bili uzalud, već bi bili blagoslovljeni."

U knjizi je, u političkom smislu, Hitler najaviom i pozivao na ono što on naziva zlim bliznacima: komunizam i Židovstvo. Pozivao je njemački narod da komuniste i Židove izbrišu sa lica zemlje, i rekao da ako se niko drugi ne angažira za to, one je voljan prihvatiti tu svetu ulogu za njemački narod i arijevsku rasu. Također je krivio i njemačku vladu, koju je smatrao saradnikom Židova i komunista, i držao ju je odgovornom za tadašnju krizu u svakom smislu koja je tada vladala u Njemačkoj. Zato je pozivao i da se skine sa vlasti ova vlada i da se svi njeni pripadnici smaknu na najokrutniji način.

Što se tiče vanjske politike, pozivao je na savez sa Ujedinjenim Kraljevstvom i fašističkom Italijom, i tako zbacivanje sramote Versajskog sporazuma.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: