Morski konjic

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Morski konjic
Hippocampus.jpg
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Klasa Actinopterygii
Red Gasterosteiformes
Porodica Syngnathidae
Rod Hippocampus
Rafinesque, 1810.
Vrste

Morski konjici (Hippocampus) su stanovnici mora nesvakidašnjeg oblika, izgleda kao šahovska figura. To su ribe iz nadrazreda Osteichthyes, porodice Syngnathidae. Pliva uspravno i može pobjeći svojim neprijateljima tako što će poprimiti boju podvodnog bilja. Morski su konjici stanovnici toplijih mora, u vodi ravnomjerno lebde, pri čemu ih uspravnima drži leđna peraja. Postoji 35 vrsta morskih konjica, od 2,5 cm velike patuljaste vrste do 25 cm velikog malajskoga morskoga konjica.

Životni prostor[uredi | uredi izvor]

Morskog konjica nalazimo obično na morskom dnu obraslom morskom travom, u toplim plitkim vodama. Međutim neke vrste više vole blatna i pjeskovita područja, druge opet nalazimo na koralima, spužvama te na korijenju mangrove. U svakom slučaju nailazimo na morskog konjica u blizini morskih struja, gdje im je osigurana dovoljna količina njihove glavne hrane planktona. Da ih struje ne bi odnijele, dugim se repom zakaće za najbliže biljke. Repovi su posebno prikladni za hvatanje.

Hrana i način prehrane[uredi | uredi izvor]

Morski konjici stalno jedu. Hrane se planktonom ili drugim vrlo malim morskim životinjama kao što su ribice. Morski konjici mogu pokretati jedno oko nezavisno od drugog tako da mogu pratiti kretanje manjih morskih životinja u svojoj blizini, a da pritom ne odaju svoju prisutnost. Kad utvrde da im je plijen dostupan, btzo ga uhvate ili ga s udaljenosti od 3 centimetra jednostavno usišu.

Morski konjic odvraća pažnju svojih neprijatelja dugim kožnim nitima te zaštitnom bojom kojom oponaša morske biljke među kojima živi.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Nakon dugog i bučnog udvaranja koji traje više dana, često mijenja boju te uvrtanjem glave proizvodi plješčuće šumove. Ženka će odložiti jajašca u trbušnu vrećicu mužjaka. Mužjak je zatim odgovoran za održavanje mrijesta. Nakon oplodnje jajašca u trbušnoj vrećici ostaju sve dok se ne razviju u ličinke. Za razliku od drugih životinja mužjak proizvodi i posebnu hranidbenu tekućinu za embrije. Na kraju razdoblja sazrijavanja mužjak ispušta mladunce da slobodno plivaju u moru. U tropskim vodama pare se tokom cijeloga ljeta,u hladnijim vodama u proljeće i ljeti. Vrijeme parenja se poklapa s punim mjesecom.

  • Inkubacija jajašca: obično 14 do 28 dana, ovisno o temperaturi vode
  • Broj mladunaca: oko 50, ovisno o vrsti

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Živi duž obale Indonezije do Australije, atlantske obale Evrope, Afrike i Sjeverne Amerike te u Sredozemlju i Jadranskom moru. Neke vrste žive i u vodama na pacifičkoj obali Amerike.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: