Nekropola stećaka u Kotor-Varoši

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Koordinate: 44°34′34″N 17°25′53″E / 44.57611°N 17.43139°E / 44.57611; 17.43139 Nekropola sa stećcima Trzan, u Večićima, općina Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina, zajedno sa tri turbeta, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Večići se nalaze oko 10 km jugoistočno od Kotor-Varoši na jugoistočnom obodu Velikog polja, zaravni između Osmače i Čemernice na zapadu i Uzlomca i Borje na istoku. Kroz njega, jednim dijelom teče rijeka Vrbanja.

Nekropola stećaka nalazi se na brežuljku Trzan, odnosno lokalitetu Crkvište.

Historija[uredi | uredi izvor]

Između Kotor-Varoši i Večića nalazi se srednjovjekovni grad Kotor, malo uvučen u brda, blizu doline Vrbanje i puta. Blizina grada Kotora, nekropola sa stećcima, toponimija i kasnije kultne građevine iz osmanskog perioda, izdvajaju naselje u Večićima kao staro srednjovjekovno naselje. Na Glavici, na lokalitetu Trzan, Šefik Bešlagić 1971. je registrovao 80 stećaka. Tu su i tri turbeta i nova džamija. Kompleks završava na sjevernom dnu padine mezarjem.

Toponim Trzan (Trzna) je staroslavenskog porijekla. Etnolozi i historičari utvrdili su da se obično radi o zajedničkom seoskom zemljištu, u naselju (selu) ili pored njega.

Opis[uredi | uredi izvor]

Stećci su razasutu u dužini 240 m, spuštajući se od glavnog turbeta ka dolini. Orijentacija stećaka prilagođena je terenu. Raspored stećaka po grupama govori o porodičnoj pripadnosti unutar seoske općine.

Osnovni oblik stećaka su niski sanduci i ploče, raznih veličina, ali prevladava najčešće niski sanduk dimenzija 1,5 (1,2) x 0,9 (0,5) m. Na mnogim spomenicima je gornja površina neobrađena, uglačana samo djelovanjem prirodnog faktora. Vertikalne stranice su djelomično oklesane. Većina primjeraka je amorfna, tj. odaje utisak da su prirodne gromade kamena postavljene kao nadgrobni spomenik. Poneki dugačak i širok sanduk, dimenzija 2 (1,7)x1,15 (1) m se ističe svojom veličinom, ali se ne izdvaja po obradi. Mnogi spomenici su utonuli u zemlju i obrasli su mahovinom. Ukrasa i natpisa nema.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nekropola stećaka Trzan". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 9. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]