Idi na sadržaj

Nekropola u Gizi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kompleks piramida u Gizi
Mastabe u istočnom groblju Keopsove piramide
Mastaba Kufukafa I. na istočnom groblju Keopsove piramide

Nekropola u Gizi jeste kompleks piramida koji se nalazi na visoravni Gize u Velikom Kairu, Egipat. Nekropola uključuje Veliku piramidu u Gizi, Kefreovu piramidu i piramidu Menkaure. S Nekropolom su povezani piramidalni kompleksi i Velika Sfinga u Gizi. Svi su izgrađeni tokom Četvrte dinastije Starog kraljevstva starog Egipta, između 2600. i 2500. godine prije Krista. Lokalitet takođe uključuje nekoliko groblja i ostatke radničkog sela. Nekropola pored Sakare i Tebe predstavlja najvažnije groblje Starog Egipta.

Nalazište se nalazi na rubovima Zapadne pustinje, otprilike 9 kilometara zapadno od rijeke Nil u gradu Gizi, i oko 13 kilometara jugozapadno od centra grada Kaira. Zajedno sa obližnjim Memphisom, ovo mjesto je 1979. godine upisano na UNESCO-ov popis svjetske baštine.[1]

Velika piramida i Khafreova piramida najveće su piramide izgrađene u starom Egiptu, i historijski su bile uobičajene kao amblemi starog Egipta u zapadnoj mašti.[2][3] Popularizirani su u helenističko doba, kada je Antipatar Sidonski Veliku piramidu naveo kao jedno od sedam svjetskih čuda. To je daleko najstarije od drevnih čuda i jedino koje još postoji.

Prvi ukopi ovdje su se dešavali već između 1. i 3. egipatske dinastije. Značaj ove nekropole porastao je tokom 4. dinastije, kada su faraoni Keops, Kefren i Mikeren odabrali Gizu za mjesto izgradnje svojih piramida. Osim faraona, ovdje su sahranjivani i članovi faraonovih porodica, kao i visoki službenici i sveštenici. Sve do kraja Starog egipatskog carstva u 6. dinastiji, ovdje je nastalo nekoliko stotina grobova. Poslije tog vremena, Gizi je opadao značaj, ali je ponovno došla u prvi plan tokom Novog egipatskog carstva kada su faraoni tog doba isticali slavu egipatsku prošlost, te su Gizu ponovno počeli koristiti kao mjesto sahrana.

Piramida i Sfinga

[uredi | uredi izvor]

Kompleks piramida u Gizi sastoji se od Velike piramide (takođe poznate kao Keopsova ili Khufuova piramida i izgrađena oko  2580 – c. 2560 pne), nešto manja Khafreova (ili Chefrenova) piramida nekoliko stotina metara jugozapadno, i piramida relativno skromne veličine Menkaure (ili Mikerinos) nekoliko stotina metara dalje jugozapadno. Velika Sfinga leži na istočnoj strani kompleksa. Trenutni konsenzus među egiptolozima je da je glava Velike Sfinge Kafreova. Uz ove glavne spomenike nalaze se niz manjih satelitskih zdanja, poznatih kao "kraljice" piramide, nasipi i piramide u dolini.[4]

Khufuov kompleks

[uredi | uredi izvor]

Kompleks Khufuovih piramida sastoji se od hrama u dolini, koji je sada zakopan ispod sela Nazlet el-Samman; Pronađeno je dijabazno popločavanje i zidovi od numulitnog krečnjaka, ali lokalitet nije istražen.[5][6] Hram u dolini bio je povezan sa nasipom koji je uveliko uništen kada je selo izgrađeno. Nasip je vodio do Khufuovog posmrtnog hrama. Od ovog hrama jedino je ostalo bazaltni pločnik. Mrtvački hram je bio povezan sa kraljevom piramidom. Kraljeva piramida, završena 2560. godine p.n.e., ima tri manje kraljičine piramide povezane s njom i tri jame za čamce.[7]: 11–19  Jame za čamce sadržavale su brod, a dvije jame na južnoj strani piramide su još uvijek bile netaknute. Jedan od ovih brodova, Khufu brod, je restauriran i prvobitno je bio izložen u muzeju solarnih brodova u Gizi, a zatim je premješten u Veliki egipatski muzej.[8][9]

Khufuova piramida još uvijek ima ograničen broj obloženih kamenja u svojoj osnovi. Ovo kamenje za oblaganje napravljeno je od finog bijelog krečnjaka vađenog iz obližnjeg područja.[4]

Menkaureov kompleks

[uredi | uredi izvor]

Menkaureov kompleks piramida sastoji se od hrama u dolini, nasipa, mrtvačnice i kraljeve piramide. Hram u dolini nekada je sadržavao nekoliko Menkaureovih statua. Tokom 5. dinastije, hramu u dolini je dograđen manji predhram. U mrtvačnici hrama nalazi se i nekoliko Menkaureovih statua. Kraljeva piramida, završena ca. 2510 pne, ima tri pomoćne ili kraljičine piramide.[7]: 26–35  Od četiri glavna spomenika, danas se vidi samo Menkaureova piramida bez originalnog poliranog krečnjaka.[4]

Sfinga

[uredi | uredi izvor]

Sfinga datira iz vladavine kralja Khafrea.[10] Tokom Novog kraljevstva, Amenhotep II je posvetio novi hram Hauron-Haremakhetu, a ovu strukturu su dodali kasniji vladari.[7]: 39–40

Grobnica kraljice Khentkaus I

[uredi | uredi izvor]

Khentkaus I je sahranjena u Gizi. Njena grobnica je poznata kao LG 100 i G 8400 i nalazi se u Centralnom polju, u blizini hrama Menkaure u dolini. Kompleks piramida kraljice Khentkaus uključuje: njenu piramidu, jamu za čamce, hram u dolini i piramidalni grad.[7]: 288–289

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Memphis and its Necropolis – the Pyramid Fields from Giza to Dahshur". UNESCO World Heritage Centre. United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization. Pristupljeno 7. 9. 2021.
  2. ^ Pedro Tafur, Andanças e viajes.
  3. ^ Medieval visitors, like the Spanish traveller Pedro Tafur in 1436, viewed them however as "the Granaries of Joseph" (Pedro Tafur, Andanças e viajes).
  4. ^ a b c Verner, Miroslav. The Pyramids: The Mystery, Culture, and Science of Egypt's Great Monuments. Grove Press. 2001 (1997). ISBN 0-8021-3935-3
  5. ^ Shafer, Byron E.; Dieter Arnold (2005). Temples of Ancient Egypt. I.B. Tauris. str. 51–52. ISBN 978-1-85043-945-5.
  6. ^ Arnold, Dieter; Nigel Strudwick; Helen Strudwick (2002). The encyclopaedia of ancient Egyptian architecture. I.B. Tauris. str. 126. ISBN 978-1-86064-465-8.
  7. ^ a b c d Porter, Bertha and Moss, Rosalind L. B. Topographical Bibliography of Ancient Egyptian Hieroglyphic Texts, Reliefs, and Paintings. Volume III. Memphis. Part I. Abû Rawâsh to Abûṣîr. 2nd edition, revised and augmented by Jaromír Málek, The Clarendon Press, Oxford 1974. PDF iz The Giza Archives, 29,5 MB Arhivirano 1. 8. 2020. na Wayback Machine Pristupljeno 10. 2. 2017.
  8. ^ "A team from the Grand Egyptian Museum succeeded in the first trial run conducted to test the vehicles that will be used in the transferring the first Khufu Solar Boat from its current location". Ministry of Tourism and Antiquities. 2019. Arhivirano s originala, 6. 8. 2021. Pristupljeno 8. 3. 2022.
  9. ^ "In pictures: Egypt pharaoh's 'solar boat' moved to Giza museum". BBC News. 7. 8. 2021. Pristupljeno 7. 8. 2021.
  10. ^ Riddle of the Sphinx Retrieved 6 November 2010.