Piramida (arhitektura)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Piramida pogledajte Piramida (čvor).

Piramida se u Egiptu kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice, mastabe, nazvane prema arapskoj riječi mastaba što znači klupa. Faraona Djosera iz III dinastije smatra se graditeljem prve stepenaste, a faraona Snefrua iz IV dinastije graditeljem prve kose piramide.

U Gizi se dakle nalazi jedno, ujedno i jedino sačuvano, čudo Starog svijetapiramide faraona IV dinastije: Keopsa, Kefrena i Mikerena. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijašnje Saqqare na visoravan Gizu.

  • Keopsova ili Velika piramida visoka je gotovo 150 metara i sagrađena od oko 2 miliona kamenih blokova. Izgrađena je oko godine 2560. p. n. e. po nalogu faraona Keopsa – Snefruovog sina i nasljednika. Ugao stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51° i 51', a svaka je stranica pažljivo orijentisana prema jednoj od četiri strana svijeta. Horizontalni je presjek građevine u bilo kojem dijelu kvadratan, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dužnosnici koji su služili Keopsa dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. Sam Keops želio je uz sebe sahraniti i tijelo svoje majke Hetepheres, Snefruove žene. Godine 1954 u jami pokraj Keopsove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.
  • Kefrenova piramida je znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronađena u znatno boljem stanju. Sagrađena je od granitnih blokova koji teže oko nekoliko tona i crvenom bojom odražavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. Istočna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine 1860 francuski je arheolog Auguste Mariete našao impozantni Kefrenov kip nizvodno od same piramide.
  • Osnova Mikerenove piramide, znatno manje od svojih prethodnica, prekrivena je pločama sijenita, odnosno granita vrlo visoke kvalitete. Mikerenov je pogrebni kompleks bio ukrašen mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. Mikerenova trijada koja kralja prikazuje između božice Hator i personifikacije egipatske pokrajine. Piramide su toliko jedinstvene i nevjerojatne da su postale simbolom čitave egipatske kulture...

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Wolfgang Kosack: Die altägyptischen Pyramidentexte. In neuer deutscher Uebersetzung; vollständig bearbeitet und herausgegeben von Wolfgang Kosack Christoph Brunner, Berlin 2012, ISBN 978-3-9524018-1-1.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: