Niklaus Wirth
Niklaus E. Wirth | |
---|---|
![]() | |
Rođenje | 15. februar 1934. Winterthur, Švicarska |
Polje | Računarstvo |
Institucija | Univerzitet u Stanfordu Univerzitet u Zurichu Xerox PARC |
Poznat(a) po | Euler Algol W Pascal Modula Modula-2 Oberon |
Istaknute nagrade | Turingova nagrada |
Niklaus E. Wirth (rođen 15. februara 1934. godine) je švicarski informatičar, poznat po dizajniranju nekoliko programskih jezika, uključujući Pascal,[1] te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. 1994. godine je dobio Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. godine. 1959. godine diplomira elektroniku na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zürichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na elektrotehnici i računarstvu na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računara Harryja Huskeyja.
Od 1963. do 1967. godine je vršio dužnost pomoćnog profesora računarstva na Univerzitetu u Stanfordu, te potom opet na Univerzitetu u Zürichu. 1968. godine postaje profesor informatike na ETH u Zürichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.
Penzionisan je 1999. godine.
Radovi[uredi | uredi izvor]
Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih ljudi u timu koji je dizajnirao i implementirao operativne sisteme Lilith i Oberon, te Lola sistem za dizajn i simulaciju digitalnog hardvera. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.
Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjeringa. 1975. godine je napisao knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je stekla široko priznanje, a koristi se i danas.
Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičkog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi univerzitetski kolegiji o dizajniranju jezičkih procesora.
1955. godine je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što hardverska podrška ubrzava", iako je na svom papiru iz 1995. godine A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.
Citati[uredi | uredi izvor]
Dok Evropljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Evropljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value).
C++ je uvreda za ljudski mozak.
Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera.
– (1999)
U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebnost.
– (1997)
Trivia[uredi | uredi izvor]
Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- ^ "Niklaus Wirth | Computer History Museum". www.computerhistory.org. Pristupljeno 6. 4. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- Biografija Arhivirano 6. 2. 2006. na Wayback Machine pri ETH Zürich.
- Osobna web stranica pri ETH Zürich.
- Program Development by Stepwise Refinement, Communications of the ACM, 14(4):221–227, April 1971.
- Pascal and its Successors papir Niklausa Wirtha – uključuje i kratku biografiju.
- Nekoliko riječi sa Niklausom Wirthom
- Škola Niklausa Wirtha: Umjetnost jednostavnosti, autori su László Böszörményi, Jürg Gutknecht, Gustav Pomberger (urednik). dpunkt.verlag / Morgan Kaufmann Publishers, 2000. ISBN 3-932588-85-1 / ISBN 1-55860-723-4.
- Knjiga o jeziku i operativnom sistemu Oberon je sada dostupna besplatno kao PDF datoteka Project Oberon - The Design of an Operating System and Compiler PDF datoteka ima dodatak koji knjiga nema: Ten Years After: From Objects to Components.
- Knjiga Compiler Construction
Commons ima datoteke na temu: Niklaus Wirth |