Informatika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Portal Odjeljak isključivo posvećen računarstvu i informatici

Informatika (engleski: information science, informatics) jeste nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom informacija.[1] Pojam informatika je nastao spajanjem riječi informacija i automatika.[2]

Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo teoretske prirode. Informatika je, kao i matematika, mnogo širi pojam u odnosu na računarstvo. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika često odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi softverom i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom informacija.

Teoretska informatika[uredi | uredi izvor]

Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem booleove algebre nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema. Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je Alan Turing, engleski matematičar. On je tokom Drugog svjetskog rata pokušavao dešifrovati zloglasnu nacističku "Enigmu", mašinu koja je kodirala njemačke poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je Turingova mašina, jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i algoritama.

Krajem četrdesetih godina, Claude E. Shannon je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" (1948.), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam entropije kao mjere informacijskog sadržaja.

Noam Chomsky je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije formalnih gramatika utjecao na razvijanju formalnih jezika i time programskih jezika.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mikhailov, A.I., Chernyl, A.I., and Gilyarevskii, R.S. (1966) "Informatika – novoe nazvanie teorii naučnoj informacii." Naučno tehničeskaja informacija, 12, pp. 35–39.
  2. ^ Oxford English Dictionary 1989

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]