Niklaus Wirth
| Niklaus E. Wirth | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 15. februar 1934. Winterthur, Švicarska |
| Smrt | 1. januar 2024 (89 godina) |
| Polje | Računarstvo |
| Institucija | |
| Poznat(a) po | Euler Algol W Pascal Modula Modula-2 Oberon |
| Istaknute nagrade | Turingova nagrada |
Niklaus E. Wirth (15. februara 1934 - 1. januara 2024) bio je švicarski informatičar, poznat po dizajniranju nekoliko programskih jezika, uključujući Pascal,[1] te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. Godine 1994. dobio je Turingovu nagradu, opće priznatu kao najvišu nagradu u informatici,[2][3] za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934.[4] Godine 1959. diplomira elektroniku na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zürichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na elektrotehnici i računarstvu na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računara Harryja Huskeyja.[5]
Od 1963. do 1967. je vršio dužnost pomoćnog profesora računarstva na Univerzitetu u Stanfordu, te potom opet na Univerzitetu u Zürichu. 1968. postaje profesor informatike na ETH u Zürichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji. Penzionisan je 1999,[5] a umro 1. januara 2024.[6][7]
Radovi
[uredi | uredi izvor]
Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal,[8] Modula, Modula-2[5] te Oberon.[9] Bio je jedan od glavnih ljudi u timu koji je dizajnirao i implementirao operativne sisteme Lilith[10] i Oberon, te Lola sistem za dizajn i simulaciju digitalnog hardvera.[11] Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.[12]
Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjeringa. Godone 1975. napisao je knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je stekla široko priznanje, a koristi se i danas.
Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičkog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi univerzitetski kolegiji o dizajniranju jezičkih procesora.
Godine 1955. popularizirao ilje izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što hardverska podrška ubrzava", iako je na svom papiru iz 1995. A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.
Citati
[uredi | uredi izvor]Dok Evropljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Evropljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value).
C++ je uvreda za ljudski mozak.
Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera.
– (1999)
U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebnost.
– (1997)
Trivia
[uredi | uredi izvor]Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Biografija Arhivirano 6. 2. 2006. na Wayback Machine pri ETH Zürich.
- Osobna web stranica pri ETH Zürich.
- Program Development by Stepwise Refinement, Communications of the ACM, 14(4):221–227, April 1971.
- Pascal and its Successors papir Niklausa Wirtha – uključuje i kratku biografiju.
- Nekoliko riječi sa Niklausom Wirthom
- Škola Niklausa Wirtha: Umjetnost jednostavnosti Arhivirano 3. 3. 2007. na Wayback Machine, autori su László Böszörményi, Jürg Gutknecht, Gustav Pomberger (urednik). dpunkt.verlag / Morgan Kaufmann Publishers, 2000. ISBN 3-932588-85-1 / ISBN 1-55860-723-4.
- Knjiga o jeziku i operativnom sistemu Oberon je sada dostupna besplatno kao PDF datoteka Project Oberon - The Design of an Operating System and Compiler PDF datoteka ima dodatak koji knjiga nema: Ten Years After: From Objects to Components.
- Knjiga Compiler Construction
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Niklaus Wirth | Computer History Museum". www.computerhistory.org. Pristupljeno 6. 4. 2019.
- ^ Dasgupta, Sanjoy; Papadimitriou, Christos; Vazirani, Umesh (2008). Algorithms. McGraw-Hill Education. str. 317. ISBN 978-0-07-352340-8.
- ^ Bibliography of Turing Award lectures, DBLP
- ^ Henderson, Harry (2009). "Wirth, Niklaus". Encyclopedia of Computer Science and Technology (jezik: engleski). Infobase Publishing. str. 514. ISBN 978-1-4381-1003-5.
- ^ a b c Pomberger, Gustav; Mössenböck, Hanspeter; Rechenberg, Peter (2000). "Niklaus Wirth - a Pioneer of Computer Science". The School of Niklaus Wirth: The Art of Simplicity (jezik: engleski). Gulf Professional Publishing. str. 6. ISBN 978-3-932588-85-3.
- ^ Bertrand Meyer [@Bertrand_Meyer] (3. 1. 2024). "We lost a titan of programming languages, programming methodology, software engineering and hardware design. Niklaus Wirth passed away on the first of January. We mourn a pioneer, colleague, mentor and friend" (tvit) – preko Twittera.
- ^ "Niklaus Wirth ist tot: IT-Welt trauert um Erfinder von Pascal". WinFuture. 3. 1. 2024. Pristupljeno 3. 1. 2024.
- ^ Petzold, Charles (9. 9. 1996). "Programming Languages: Survivors and Wannabes". The New York Times. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 8. 3. 2018.
- ^ Wirth, Niklaus (3. 5. 2016). The Programming Language Oberon-07 (PDF). ETH Zurich, Department of Computer Science (Report). Pristupljeno 17. 1. 2021.
- ^ Knudsen, Svend Erik (1983). Medos-2: a Modula-2 oriented operating system for the personal computer Lilith (jezik: engleski). ETH Zurich.
I am indebted to Prof. N. Wirth for conceiving and coordinating the Lilith project, for giving me the opportunity to design and implement the operating system Medos-2, and for supervising this thesis.
- ^ Michael Franz (2000). "Oberon - The Overlooked Jewel". u Böszörményi, László (ured.). The School of Niklaus Wirth: The Art of Simplicity (jezik: engleski). Gulf Professional Publishing. str. 42, 45. ISBN 978-3-932588-85-3.
- ^ Haigh, Thomas (1984). "Niklaus E. Wirth". A. M. Turing Award. Association for Computing Machinery. Pristupljeno 15. 10. 2019.
