Idi na sadržaj

Plutini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Plutini su dinamička grupa transneptunskih objekata koji kruže u rezonansi srednjeg kretanja 2:3 sa Neptunom. To znači da za svake dvije orbite koje plutino napravi, Neptun obiđe tri. Patuljasti planet Pluton najveći je član i imenjak ove grupe. Sljedeći najveći članovi su Orcus, (208996) 2003 AZ84 i Ixion. Plutini su dobili imena po mitološkim bićima povezanim s podzemnim svijetom.

Plutini čine unutrašnji dio Kuiperovog pojasa i predstavljaju oko četvrtinu poznatih objekata Kuiperovog pojasa. Oni su također najmnogobrojnija poznata klasa rezonantnih trans-neptunskih objekata. Prvi plutino nakon samog Plutona, (385185) 1993 RO, otkriven je 16. septembra 1993.

Orbite

[uredi | uredi izvor]
Neki od prvih poznatih plutina u poređenju po veličini, albedo and boji

Porijeklo

[uredi | uredi izvor]

Smatra se da su objekti koji su trenutno u srednjim orbitalnim rezonansama s Neptunom u početku slijedili različite nezavisne heliocentrične putanje. Kako je Neptun migrirao vani rano u historiji Sunčevog sistema, tijela kojima se približila bila bi raštrkana; tokom ovog procesa, neki od njih bi bili zarobljeni u rezonansi.[1] Rezonansa 3:2 je rezonansa nižeg reda i stoga je najjača i najstabilnija među svim rezonansama.[2] To je primarni razlog zašto ima veću populaciju od ostalih neptunskih rezonansi koje se susreću u Kuiperovom pojasu. Oblak tijela niskog nagiba iznad 40 AJ je familija klasičnog objekta Kuiperovog pojasa, dok su tijela sa većim ekscentricitetima (0,05 do 0,34) i velikim osama blizu Neptunove rezonanse 3:2 prvenstveno plutini.[3]

Orbitalne karakteristike

[uredi | uredi izvor]
Raspodjela Plutina, i relativne veličine, uvećane milion puta.

Dok većina plutina ima relativno niske orbitalne inklinacije, značajan dio ovih objekata prati orbite slične onoj Plutona, sa inklinacijama u rasponu od 10-25° i ekscentricitetima oko 0,2-0,25; takve orbite rezultiraju time da mnogi od ovih objekata imaju periheliju blizu ili čak unutar Neptunove orbite, dok istovremeno imaju afeliju koja ih dovodi blizu vanjskog ruba glavnog Kuiperovog pojasa (gdje se nalaze objekti u rezonansi 1:2 s Neptunom, Twotini).

Orbitalni periodi plutina su oko 247,3 godine (1,5 × Neptunov orbitalni period), varirajući za najviše nekoliko godina od ove vrijednosti.

Neobični plutini uključuju:

Dugoročna stabilnost

[uredi | uredi izvor]

Plutonov uticaj na druge plutine je historijski zanemaren zbog njegove relativno male mase. Međutim, širina rezonanse (opseg poluosi kompatibilnih sa rezonansom) je vrlo uzak i samo nekoliko puta veći od Plutonove Hill sfere (gravitacijski utjecaj). Shodno tome, u zavisnosti od originalnog ekscentriciteta, neki plutini će na kraju biti izbačeni iz rezonanse interakcijom sa Plutonom.[5] Numeričke simulacije sugerišu da orbite plutina sa ekscentricitetom 10%-30% manjim ili većim od Plutonovog nisu stabilne u vremenskom periodu Ga.[6]

Orbitalni dijagrami

[uredi | uredi izvor]
  • Kretanje Orcusa i Plutona u rotirajućem okviru sa periodom jednakim Neptunovom orbitalnom periodu (u kojem Neptun stoji u nepokretnom stanju). Pluton je siv, Orcus je crven, a Neptun je bijela (stacionarna) tačka na 5 sati. Uran je plav, Saturn žut, a Jupiter crven.
    Kretanje Orcusa i Plutona u rotirajućem okviru sa periodom jednakim Neptunovom orbitalnom periodu (u kojem Neptun stoji u nepokretnom stanju). Pluton je siv, Orcus je crven, a Neptun je bijela (stacionarna) tačka na 5 sati. Uran je plav, Saturn žut, a Jupiter crven.
  • Orbite i veličine većih plutina (i referentnog non-plutina 2002 KX14). Ekscentricitet orbite predstavljen je segmentima koji se protežu horizontalno od perihela do afela; nagib je prikazan na okomitoj osi.
    Orbite i veličine većih plutina (i referentnog non-plutina 2002 KX14). Ekscentricitet orbite predstavljen je segmentima koji se protežu horizontalno od perihela do afela; nagib je prikazan na okomitoj osi.
  • Distribucija plutina (i referentni non-plutino 2002 KX14). Mali umetci pokazuju histograme za distribuciju orbitalnog nagiba i ekscentriciteta.
    Distribucija plutina (i referentni non-plutino 2002 KX14). Mali umetci pokazuju histograme za distribuciju orbitalnog nagiba i ekscentriciteta.

Najsjajniji objekti

[uredi | uredi izvor]

Plutini svjetliji od HV=6 uključuju:

Objekt a
(AJ)		 q
(AU)		 i
(°)		 H Dijametar
(km)		 Masa
(1020 kg)		 Albedo V−R Godina otkrića Otkrio Reference
134340 Pluto 39.3 29.7 17.1 −0.7 2322 130 0.49–0.66 1930 Clyde Tombaugh [7]
90482 Orcus 39.2 30.3 20.6 2,31±0,03 917±25 6,32±0,05 0,28±0,06 0.37 2004 M. Brown,
C. Trujillo,
D. Rabinowitz		 [8]
(208996) 2003 AZ84 39.4 32.3 13.6 3,74±0,08 727+61,9
−−66,5		 ≈ 3 0,107+0,023
−−0,016		 0,38±0,04 2003 M. Brown,
C. Trujillo		 [9]
28978 Ixion 39.7 30.1 19.6 3,828±0,039 617+19
−20		 ≈ 3 0,141±0,011 0.61 2001 Deep Ecliptic Survey [10]
2017 OF69 39.5 31.3 13.6 4,091±0,12 ≈ 380–680 ? ? ? 2017 D. J. Tholen,
S. S. Sheppard,
C. Trujillo		 [11]
(84922) 2003 VS2 39.3 36.4 14.8 4,1±0,38 523+35,1
−−34,4		 ≈ 1.5 0,147+0,063
−−0,043		 0,59±0,02 2003 NEAT [12]
(455502) 2003 UZ413 39.2 30.4 12.0 4,38±0,05 ≈ 600 ≈ 2 ? 0,46±0,06 2001 M. Brown,
C. Trujillo,
D. Rabinowitz		 [13]
2014 JR80 39.5 36.0 15.4 4,9 ≈ 240–670 ? ? ? 2014 Pan-STARRS [14]
2014 JP80 39.5 36.7 19.4 4,9 ≈ 240–670 ? ? ? 2014 Pan-STARRS [15]
38628 Huya 39.4 28.5 15.5 5,04±0,03 406±16 ≈ 0.5 0,083±0,004 0,57±0,09 2000 Ignacio Ferrin [16]
(469987) 2006 HJ123 39.3 27.4 12.0 5,32±0,66 283,1+142,3
−−110,8		 ≈ 0.012 0,136+0,308
−−0,089		 2006 Marc W. Buie [17]
2002 XV93 39.3 34.5 13.3 5,42±0,46 549,2+21,7
−−23		 ≈ 1.7 0,04+0,02
−−0,015		 0,37±0,02 2001 M.W.Buie [18]
(469372) 2001 QF298 39.3 34.9 22.4 5,43±0,07 408,2+40,2
−−44,9		 ≈ 0.7 0,071+0,02
−−0,014		 0,39±0,06 2001 Marc W. Buie [19]
47171 Lempo 39.3 30.6 8.4 5,41±0,1 393,1+25,2
−−26,8
(triple)		 0,1275±0,0006 0,079+0,013
−−0,011		 0,7±0,03 1999 E. P. Rubenstein,
L.-G. Strolger		 [20]
(307463) 2002 VU130 39.3 31.2 14.0 5,47±0,83 252,9+33,6
−−31,3		 ≈ 0.16 0,179+0,202
−−0,103		 2002 Marc W. Buie [21]
(84719) 2002 VR128 39.3 28.9 14.0 5,58±0,37 448,5+42,1
−−43,2		 ≈ 1 0,052+0,027
−−0,018		 0,6±0,02 2002 NEAT [22]
(55638) 2002 VE95 39.4 30.4 16.3 5,7±0,06 249,8+13,5
−−13,1		 ≈ 0.15 0,149+0,019
−−0,016		 0,72±0,05 2002 NEAT [23]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Malhotra, Renu (1995). "The Origin of Pluto's Orbit: Implications for the Solar System Beyond Neptune". Astronomical Journal. 110: 420. arXiv:astro-ph/9504036. Bibcode:1995AJ....110..420M. doi:10.1086/117532. S2CID 10622344.
  2. ^ Almeida, A.J.C; Peixinho, N.; Correia, A.C.M. (decembar 2009). "Neptune Trojans & Plutinos: Colors, sizes, dynamics, & their possible collisions". Astronomy & Astrophysics. 508 (2): 1021–1030. arXiv:0910.0865. doi:10.1051/0004-6361/200911943. S2CID 53772214. Pristupljeno 20. 7. 2019.
  3. ^ Lewis, John S. (2004). Physics & Chemistry of the Solar System. Centaurs & Trans-Neptunian Objects. Academic Press. str. 409–412. ISBN 012446744X. Pristupljeno 21. 7. 2019.
  4. ^ de la Fuente Marcos, Carlos; de la Fuente Marcos, Raúl (2016). "The analemma criterion: accidental quasi-satellites are indeed true quasi-satellites". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 462 (3): 3344–3349. arXiv:1607.06686. Bibcode:2016MNRAS.462.3344D. doi:10.1093/mnras/stw1833.
  5. ^ Wan, X.-S; Huang, T.-Y. (2001). "The orbit evolution of 32 plutinos over 100 million year". Astronomy and Astrophysics. 368 (2): 700–705. Bibcode:2001A&A...368..700W. doi:10.1051/0004-6361:20010056.
  6. ^ Yu, Qingjuan; Tremaine, Scott (1999). "The Dynamics of Plutinos". Astronomical Journal. 118 (4): 1873–1881. arXiv:astro-ph/9904424. Bibcode:1999AJ....118.1873Y. doi:10.1086/301045. S2CID 14482507.
  7. ^ "134340 Pluto (1930 BM)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  8. ^ "90482 Orcus (2004 DW)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  9. ^ "208996 (2003 AZ84)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  10. ^ "28978 Ixion (2001 KX76)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  11. ^ "(2017 OF69)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  12. ^ "84922 (2003 VS2)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  13. ^ "455502 (2003 UZ413)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  14. ^ "556068 (2014 JR80)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  15. ^ "578993 (2014 JP80)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  16. ^ "38628 Huya (2000 EB173)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  17. ^ "469987 (2006 HJ123)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  18. ^ "612533 (2002 XV93)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  19. ^ "469372 (2001 QF298)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  20. ^ "47171 Lempo (1999 TC36)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  21. ^ "307463 (2002 VU130)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  22. ^ "84719 (2002 VR128)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  23. ^ "55638 (2002 VE95)". Jet Propulsion Laboratory. California Institute of Technology. Pristupljeno 8. 1. 2024.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Plutini&oldid=3573849"