Andreas Vesalius

Andreas

Andreas Vesalius, Brisel 31. decembra 1514. god. - Zakynthos (Grčka) 15. oktobra 1564. god., bio je flamanski ljekar i anatomičar, njemačkog porijekla. On je napisao prvu kompletnu knjigu ljudske anatomije: De humani corporis fabrica libri septem (Sedam knjiga o građi ljudskog tijela). Knjigu je izdao Johannes Oporinus (Basel, 1543).

Biografija

Mladost

Otac mu se također zvao Andreas i bio je apotekar. Otac je kao apotekar radio za cara Maksimiliana I, Karel V i Redinanda I. Njegov djed je također radio kao ljekar za cara Maksimiliana I. Mati mu se zvala Elisabeth Crabbe.

Studija

Vesalius je klasično obucavan u Luvenu (Belgija), gdje je ucio Latinski i Grčki. Već kao mlad momak se mnogo iteresovao za anatomiju. Kada je njegov otac počeo raditi u Parizu kao carev 'Valet de Chambre', onda je Vesalius se upisao na Pariski univerzitet. Jacobus Sylvius i Guenther von Andernach (Guinterius) su mu bili mentori. Ovdje je Vesalius učio medicinu po sistemu Galenusa. Galenus je bio grčki/rimski ljekar iz drugog vjeka. U to vrijeme je to bio najvažniji sistem medicine i na fakultetima se nije mnogo vise učilo nego tekstovi i interpretacije mišljenja Galemusa. Ali sve je više bilo jasno da ova Gamenusova medicina nije potpuno ispravna i to je također Vesalius primjećivao.

Otpor Galenusu

Što je više znanja imao, to je više počeo tražiti bolje načine liječenja. On je se udaljavao od regularni Galenusovi teorija i pokušavao je da shvati ljudsko tijelo kroz opservacije. Radi svojih 'čudni' ideja, morao je podnjeti mnogo kitike. Svoju studiju je završio sa radom titlovanim 'Paraphrasis in nonum librum Rhazae medici arabis clariss ad regem Almansorum de affectum singularum corporis partium curatione'. Tu je analizirao neke dijelove devete knjige od arapskog ljekara Al Razija (Shaikh Al-Ra'ies). U 1536. godini Vesalius se vratio u svoje rodno mjesto, radi ratne situacije koja je polako nastajala u Francuskoj u to vrijeme.

Španija

Poslje izdavanja Fabrice, Vesalius je mnogo kritikovan sa strane Galanusovi slijedbenika. Poslje toga je prestao raditi kao akademik i postao je lični ljekar cara Karela V, car Svetog Rimskog Carstva. Polsje je bio i ljekar njegovog sina, Filipsa II. Radi velike stručnosti bio je omiljen među svojim pacijentima. Ali na kraju je radi velike kritike u Spanije van tog kruga pacijenata, morao je preseliti. Nastavio je svoj život u Veneciji u Italiji.

Smrt

Nakon konstatacije da je jedan od njegovih pacijenata preminuo, dobio je saglasnost od familije pacienta da izvrši patološku sekciju. Kada je otvorio tijelo otkrio je da srce pacijenta još kuca. Familija ga je optužila za ubistvo. Uz pomoć kralja nije osuđen na smrtnu kaznu, nego je poslan u Jerusalem. Na putu ka Palestini njegov bord je potonuo kod ostrva Zacynthus (Grčka). Vesalius je na tom ostrvuo preminuo i tu je ukopan. Njegov grob nikada nije nađen.

Nominacija za najvećeg Belgijanca svih vremena

U 2005. godini biran je najveći Belgijanac svih vremena. Vesalius je bio među nominovanima i završio je na 6. mjestu u flamanskoj verziji a na 19. mjestu u valonskoj verziji.

Vanjski linkovi

• Page through a virtual copy of Vesalius's De Humanis Corporis Fabrica
• Vesalius College in Brussels
• Anatomia 1522-1867: Anatomical Plates from the Thomas Fisher Rare Book Library
• Translating Vesalius
• The Vesalius Project
• Some places and memories related to Andreas Vesalius
• Vesalius’s « Anatomies » Introduction by Jacqueline Vons texts digitized by the BIUM (Bibliothèque interuniversitaire de médecine et d'odontologie, Paris), see its digital library Medic@.
• Vesalius, centrum Niet Aangeboren Hersenletsel