Razlika između verzija stranice "Milka Planinc"

[nepregledana izmjena]

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 25 novembar 2010 u 14:13

Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. novembar 1924. - Zagreb, 7. oktobar 2010.) bila je hrvatska političarka i komunistkinja.

U Drugom svjetskom ratu stupila je u partizanski pokret, najprije u Hvarsko-viškom partizanskom odredu, a kasnije je bila vodni delegat, pa, sve do završetka rata, komesar čete za vezu XI. dalmatinske brigade. Na kraju rata imala je čin poručnika.

Simo Dubajić je izjavio da su ubistva bez suda zarobljenih vojnika i civila na Kočevskom rogu poslije II. svjetskog rata "obavila dalmatinska brigada, čija je komesarka bila Milka Planinc, kasnija premijerka SFRJ, koja je za ta strijeljanja izabrala oko 90 najpovjerljivijih komunista".^[1]

Uspon nakon II. svjetskog rata

Od 1947. Milka živi u Zagrebu gdje najprije radi u poduzeću Elektri, a potom u Dalekovodu. 1949. staje na čelo Agitpropa za Trešnjevku, nakon čega slijedi njezin uspon u političkom životu SR Hrvatske i SFRJ. Tako je obavljala slijedeće dužnosti:

sekretar Narodne skupštine Trešnjevke 1957;
gradska sekretarka za kulturu Zagreba 1961-1963;
republički sekretar za prosvjetu 1963-1965;
predsjednica Sabora 1967-1971.

Slamanjem Hrvatskog proljeća, Milka Planinc dolazi na čelo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (1972-1982), gdje odlučuje, na prijedlog Josipa Vrhovca, o hapšenju „proljećara.“ Prema njezoj izjavi bili su to: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Dražen Budiša, Šime Đodan, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i još nekoliko osoba.

1977 godine protiv nje je unutarpartijske intrige vodio Josip Vrhovec, međutim zaštitio ju je sam Josip Broz Tito.

Bila je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 16. maja 1982 do 15. maja 1986. Za njenog mandata je donesen Dugoročni program ekonomske stabilizacije. Jedina je žena u historiji koja je bila premijerka jedne socijalističke zemlje. Umrla je 7. oktobra 2010. u Zagrebu.

Izvori

Intervju u Globusu (2007.)

^ [1]

[1] [1]

[1]

@@ Red 1: / Red 1: @@
-'''Milka Planinc''' ([[Žitnić]] kod [[Drniš]]a, [[21. novembar]] [[1924]]. - [[Zagreb]], [[7. oktobar]] [[2010.]]) bila je hrvatska [[političar]]ka i [[komunisti|komunistkinja]].
+'''Milka Planinc''' ([[Žitnić]] kod [[Drniš]]a, [[21. novembar]] [[1924]]. - [[Zagreb]], [[7. oktobar]] [[2010]].) bila je hrvatska [[političar]]ka i [[komunisti|komunistkinja]].
-U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] stupila je u [[partizani|partizanski]] pokret, najprije u Hvarsko-viškom partizanskom odredu, a kasnije je bila vodni delegat, pa, sve do svršetka rata, [[komesar]] čete za vezu XI. dalmatinske brigade. Na kraju rata imala je čin [[poručnik]]a.
+U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] stupila je u [[partizani|partizanski]] pokret, najprije u Hvarsko-viškom partizanskom odredu, a kasnije je bila vodni delegat, pa, sve do završetka rata, [[komesar]] čete za vezu XI. dalmatinske brigade. Na kraju rata imala je čin [[poručnik]]a.
 [[Simo Dubajić]] je izjavio da su ubistva bez suda zarobljenih vojnika i civila na Kočevskom rogu poslije II. svjetskog rata "obavila dalmatinska brigada, čija je [[komesar]]ka bila Milka Planinc, kasnija premijerka SFRJ, koja je za ta strijeljanja izabrala oko 90 najpovjerljivijih komunista".<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4473804,00.html] </ref>
 ==Uspon nakon II. svjetskog rata==
-Od [[1947.]] Milka živi u [[Zagreb]]u gdje najprije radi u poduzeću Elektri, a potom u Dalekovodu. [[1949.]] staje na čelo [[Agitprop]]a za [[Trešnjevka|Trešnjevku]], nakon čega slijedi njezin uspon u političkom životu [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] i [[SFRJ]]. Tako je obavljala sljedeće dužnosti:
+Od [[1947]]. Milka živi u [[Zagreb]]u gdje najprije radi u poduzeću Elektri, a potom u Dalekovodu. [[1949]]. staje na čelo [[Agitprop]]a za [[Trešnjevka|Trešnjevku]], nakon čega slijedi njezin uspon u političkom životu [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] i [[SFRJ]]. Tako je obavljala slijedeće dužnosti:
-* sekretar Narodne skupštine [[Trešnjevka|Trešnjevke]] [[1957.]];
+* sekretar Narodne skupštine [[Trešnjevka|Trešnjevke]] [[1957]];
-* gradska sekretarka za kulturu [[Zagreb]]a [[1961.]]-[[1963.]];
+* gradska sekretarka za kulturu [[Zagreb]]a [[1961]]-[[1963]];
-* republički sekretar za prosvjetu [[1963.]]-[[1965.]];
+* republički sekretar za prosvjetu [[1963]]-[[1965]];
-* predsjednica Sabora [[1967.]]-[[1971.]].
+* predsjednica Sabora [[1967]]-[[1971]].
-Slamanjem [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], Milka Planinc dolazi na čelo Centralnog komiteta [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] ([[1972.]]-[[1982.]]), gdje odlučuje, na prijedlog [[Josip Vrhovec|Josipa Vrhovca]], o hapšenju „proljećara.“ Prema njezinoj izjavi bili su to: [[Franjo Tuđman]], [[Marko Veselica]], [[Dražen Budiša]], [[Šime Đodan]], [[Vlado Gotovac]], [[Hrvoje Šošić]] i još nekoliko osoba.
+Slamanjem [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], Milka Planinc dolazi na čelo Centralnog komiteta [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] ([[1972]]-[[1982]]), gdje odlučuje, na prijedlog [[Josip Vrhovec|Josipa Vrhovca]], o hapšenju „proljećara.“ Prema njezoj izjavi bili su to: [[Franjo Tuđman]], [[Marko Veselica]], [[Dražen Budiša]], [[Šime Đodan]], [[Vlado Gotovac]], [[Hrvoje Šošić]] i još nekoliko osoba.
-[[1977.]] godine protiv nje je unutarpartijske intrige vodio [[Josip Vrhovec]], no zaštitio ju je sam [[Josip Broz Tito]].
+[[1977]] godine protiv nje je unutarpartijske intrige vodio [[Josip Vrhovec]], međutim zaštitio ju je sam [[Josip Broz Tito]].
-Bila je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] od [[16. maj]] [[1982.]] do [[15. maj]] [[1986.]]. Za njenog mandata je donesen [[Dugoročni program ekonomske stabilizacije]]. Jedina je žena u historiji koja je bila premijerka jedne socijalističke zemlje. Umrla je 7. oktobra 2010. u  [[Zagreb]]u.
+Bila je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] od [[16. maj]]a [[1982]] do [[15. maj]]a [[1986]]. Za njenog mandata je donesen [[Dugoročni program ekonomske stabilizacije]]. Jedina je žena u historiji koja je bila premijerka jedne socijalističke zemlje. Umrla je 7. oktobra 2010. u  [[Zagreb]]u.
 ==Izvori==
 *[http://www.globus.com.hr/Clanak.aspx?BrojID=241&ClanakID=6727&Stranica=1#6746 Intervju u Globusu (2007.)]
-{{izvori|2}}
+{{reference}}
+[[Kategorija:Hrvatski političari]]
-{{GLAVNIRASPORED:Planinc, Milka}}
+[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]
-[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
-[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
-[[Kategorija:Biografije, Drniš]]
 [[ar:ميلكا بلانينك]]