Razlika između verzija stranice "Krstaški ratovi"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.5.5) (robot dodaje: ceb:Mga Krusada |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Krstaški ratovi}} |
{{Krstaški ratovi}} |
||
'''Krstaški ratovi''' ili '''Križarski ratovi''', naziv za više vojnih ratnih pohoda evropskih [[kršćanstvo|kršćanskih]] |
'''Krstaški ratovi''' ili '''Križarski ratovi''', naziv za više vojnih ratnih pohoda evropskih [[kršćanstvo|kršćanskih]] sila tokom srednjeg vijeka protiv širenja Islama. Trajali su od 11. do 13. vijeka, a cilj im je bio povratiti sveta mjesta [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u vlastite ruke. |
||
Povod za Prvi križarski rat bilo je zauzimanje [[Jerusalem]]a [[1070]]. od strane [[Seldžuci|Seldžuka]] (čime su hodočašća u Svetu zemlju postala otežana), a ugroženim se osjetila i [[Bizantija]], koja je svojoj zapadnoj "braći" po vjeri uputila poziv za pomoć. U srednjovjekovnoj [[Evropa|Evropi]] nastaje veliki pokret, koji se sastoji od pripadnika francuske, flamanske i normanske vojske, a istovremeno dolazi i do osnivanja novih viteških redova (Templari, Johanitanci, Njemački red). U to vrijeme dolazi i do afirmacije križa kao općeg simbola kršćanstva. Na području [[Levant]]a, na istočnim obalama Mediteranskog mora, križari, učesnici u Križarskim ratovima, grade i veliki broj masivnih vojnih utvrda, od kojih je najpoznatiji "Krak des Chevaliers" u zapadnom dijelu [[Sirija|Sirije]], 80 km zapadno od Homsa, iz 12./13. vijeka. U isto vrijeme dolazi i do osnivanja više manjih križarskih država. |
Povod za Prvi križarski rat bilo je zauzimanje [[Jerusalem]]a [[1070]]. od strane [[Seldžuci|Seldžuka]] (čime su hodočašća u Svetu zemlju postala otežana), a ugroženim se osjetila i [[Bizantija]], koja je svojoj zapadnoj "braći" po vjeri uputila poziv za pomoć. U srednjovjekovnoj [[Evropa|Evropi]] nastaje veliki pokret, koji se sastoji od pripadnika francuske, flamanske i normanske vojske, a istovremeno dolazi i do osnivanja novih viteških redova (Templari, Johanitanci, Njemački red). U to vrijeme dolazi i do afirmacije križa kao općeg simbola kršćanstva. Na području [[Levant]]a, na istočnim obalama Mediteranskog mora, križari, učesnici u Križarskim ratovima, grade i veliki broj masivnih vojnih utvrda, od kojih je najpoznatiji "Krak des Chevaliers" u zapadnom dijelu [[Sirija|Sirije]], 80 km zapadno od Homsa, iz 12./13. vijeka. U isto vrijeme dolazi i do osnivanja više manjih križarskih država. |
Verzija na dan 5 januar 2012 u 13:25
Krstaški ratovi ili Križarski ratovi, naziv za više vojnih ratnih pohoda evropskih kršćanskih sila tokom srednjeg vijeka protiv širenja Islama. Trajali su od 11. do 13. vijeka, a cilj im je bio povratiti sveta mjesta kršćanstva u vlastite ruke.
Povod za Prvi križarski rat bilo je zauzimanje Jerusalema 1070. od strane Seldžuka (čime su hodočašća u Svetu zemlju postala otežana), a ugroženim se osjetila i Bizantija, koja je svojoj zapadnoj "braći" po vjeri uputila poziv za pomoć. U srednjovjekovnoj Evropi nastaje veliki pokret, koji se sastoji od pripadnika francuske, flamanske i normanske vojske, a istovremeno dolazi i do osnivanja novih viteških redova (Templari, Johanitanci, Njemački red). U to vrijeme dolazi i do afirmacije križa kao općeg simbola kršćanstva. Na području Levanta, na istočnim obalama Mediteranskog mora, križari, učesnici u Križarskim ratovima, grade i veliki broj masivnih vojnih utvrda, od kojih je najpoznatiji "Krak des Chevaliers" u zapadnom dijelu Sirije, 80 km zapadno od Homsa, iz 12./13. vijeka. U isto vrijeme dolazi i do osnivanja više manjih križarskih država.
Hronologija ratova
- Prvi krstaški rat (1096-1099):
- Drugi krstaški rat (1147-1149):
- Bernhard von Clairvaux poziva u rat, na koji se odazivaju: Konrad III, francuski kralj Louis VII i sicilijanski kralj Roger II
- Treći krstaški rat (1189-1192):
- Pod vodstvom cara Friedricha I Barbarosse.
- Četvrti krstaški rat (1202-1204):
- Mlečanski dužd Dondolo vodi krstaše na Konstantinopolj s ciljem razbijanja Bizantskog carstva. Kao rezultat pohoda nastaje Latinsko carstvo.
- Peti krstaški rat (1228-1229):
- Pod vodstvom cara Friedricha II.
- Šesti krstaški rat (1248-1254):
- Sedmi krstaški rat (1270):
Rezime
Iako savremena zapadna historiografija u svojim novijim tumačenjima Križarskih ratova vidi neku vrstu kulturno-civilizacijskog susreta Orijenta i Okcidenta, za vrijeme kojeg je došlo i do prenošenja tekovina grčko-arapske orijentalne civilizacije na rimsko-kršćanski prostor Evrope, ne može se zaobići i ne reći da su križarski ratovi prvenstveno bili brutalni vojni sukobi, koji su na većem području istočnih i južnih obala Mediterana nanijele veliku civilizacijsku štetu, koštale života preko hiljade nedužnih civila i vojnika, razarajući pri tom i sva strana im kulturna dobra.
Nedovršeni članak Krstaški ratovi koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA