Razlika između verzija stranice "José de San Martín"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m robot dodaje {{Commonscat}} |
m r2.7.3) (Bot mijenja: be:Хасэ дэ Сан-Марцін; kozmetičke promjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[ |
[[Datoteka:Smartin.JPG|mini|desno|200px|José de San Martín]] |
||
'''José de San Martín''' ([[1778]]-[[1850]]) bio je [[Argentina|argentinski]] [[general]] čije su vojne kampanje bile presudne za pobjedu pobornika nezavisnosti u Argentini, [[Čile]]u i [[Peru]]u. Zajedno sa [[Simón Bolívar|Bolívarom]] smatra se najznačajnijim borcem protiv španske kolonijalne vlasti u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. |
'''José de San Martín''' ([[1778]]-[[1850]]) bio je [[Argentina|argentinski]] [[general]] čije su vojne kampanje bile presudne za pobjedu pobornika nezavisnosti u Argentini, [[Čile]]u i [[Peru]]u. Zajedno sa [[Simón Bolívar|Bolívarom]] smatra se najznačajnijim borcem protiv španske kolonijalne vlasti u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. |
||
U Argentini je stekao titulu "Oca nacije" (''Padre de la Patria'') i smatra se nacionalnim herojem. U Peruu je poznat kao "osnivač slobodnog Perua" i "osnivač Republike i generalisimus" (''Fundador de la Libertad del Perú'', ''Fundador de la República y de Generalísimo de las Armas''). U Čileu mu je dodijeljena najviša vojna titula (''Capitán General''). |
U Argentini je stekao titulu "Oca nacije" (''Padre de la Patria'') i smatra se nacionalnim herojem. U Peruu je poznat kao "osnivač slobodnog Perua" i "osnivač Republike i generalisimus" (''Fundador de la Libertad del Perú'', ''Fundador de la República y de Generalísimo de las Armas''). U Čileu mu je dodijeljena najviša vojna titula (''Capitán General''). |
||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Bio je sin španskog vojnika i [[kreoli|kreolke]]. Vojno obrazovanje stjecao je u [[Madrid]]u, a od 11. do 20. godine služio je u [[Evropa|Evropi]] i [[Afrika|Africi]]. Godine [[1812]]. vratio se u [[Buenos Aires]] kao oficir španske vojske. Do tada je već bio stekao ratno iskustvo kao komandant vojne jedinice u sukobu s [[Francuzi]]ma. Kao pukovnik pristupio je oslobodilačkom pokretu i organizirao je vojsku, predvodeći je u prvim borbama protiv Španaca [[1813]]. godine. Osujetio je [[Bitka kod San Lorenza|špansko iskrcavanje]] u [[San Lorenzo (Argentina)|San Lorenzu]] (kod [[Paraná (rijeka)|Parane]]). Organizator je čuvene [[Andska vojska|Andske vojske]] i velikog vojnog podviga kada je, prešavši [[Andi|Ande]], oslobodio Čile ([[1818]]) i Peru ([[1820]]) i bio šef država. Borio se s promjenjivom ratnom srećom. Poslije sukoba sa Bolívarom povukao se u privatni život u Evropi. Vratio se u zemlju [[1828]], ali je odustao od iskrcavanja u Buenos Aires zbog tadašnjih političkih sukoba. Vratio se u [[Francuska|Francusku]], u kojoj je umro [[sljepoća|slijep]] i zaboravljen. |
Bio je sin španskog vojnika i [[kreoli|kreolke]]. Vojno obrazovanje stjecao je u [[Madrid]]u, a od 11. do 20. godine služio je u [[Evropa|Evropi]] i [[Afrika|Africi]]. Godine [[1812]]. vratio se u [[Buenos Aires]] kao oficir španske vojske. Do tada je već bio stekao ratno iskustvo kao komandant vojne jedinice u sukobu s [[Francuzi]]ma. Kao pukovnik pristupio je oslobodilačkom pokretu i organizirao je vojsku, predvodeći je u prvim borbama protiv Španaca [[1813]]. godine. Osujetio je [[Bitka kod San Lorenza|špansko iskrcavanje]] u [[San Lorenzo (Argentina)|San Lorenzu]] (kod [[Paraná (rijeka)|Parane]]). Organizator je čuvene [[Andska vojska|Andske vojske]] i velikog vojnog podviga kada je, prešavši [[Andi|Ande]], oslobodio Čile ([[1818]]) i Peru ([[1820]]) i bio šef država. Borio se s promjenjivom ratnom srećom. Poslije sukoba sa Bolívarom povukao se u privatni život u Evropi. Vratio se u zemlju [[1828]], ali je odustao od iskrcavanja u Buenos Aires zbog tadašnjih političkih sukoba. Vratio se u [[Francuska|Francusku]], u kojoj je umro [[sljepoća|slijep]] i zaboravljen. |
||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
| Red 23: | Red 23: | ||
[[ay:Jusiya San Martin]] |
[[ay:Jusiya San Martin]] |
||
[[bat-smg:Chosė de San Martins]] |
[[bat-smg:Chosė de San Martins]] |
||
[[be:Хасэ дэ Сан |
[[be:Хасэ дэ Сан-Марцін]] |
||
[[bg:Хосе де Сан Мартин]] |
[[bg:Хосе де Сан Мартин]] |
||
[[br:José de San Martín]] |
[[br:José de San Martín]] |
||
Verzija na dan 10 juni 2012 u 03:45
.jpg)
José de San Martín (1778-1850) bio je argentinski general čije su vojne kampanje bile presudne za pobjedu pobornika nezavisnosti u Argentini, Čileu i Peruu. Zajedno sa Bolívarom smatra se najznačajnijim borcem protiv španske kolonijalne vlasti u Južnoj Americi.
U Argentini je stekao titulu "Oca nacije" (Padre de la Patria) i smatra se nacionalnim herojem. U Peruu je poznat kao "osnivač slobodnog Perua" i "osnivač Republike i generalisimus" (Fundador de la Libertad del Perú, Fundador de la República y de Generalísimo de las Armas). U Čileu mu je dodijeljena najviša vojna titula (Capitán General).
Biografija
Bio je sin španskog vojnika i kreolke. Vojno obrazovanje stjecao je u Madridu, a od 11. do 20. godine služio je u Evropi i Africi. Godine 1812. vratio se u Buenos Aires kao oficir španske vojske. Do tada je već bio stekao ratno iskustvo kao komandant vojne jedinice u sukobu s Francuzima. Kao pukovnik pristupio je oslobodilačkom pokretu i organizirao je vojsku, predvodeći je u prvim borbama protiv Španaca 1813. godine. Osujetio je špansko iskrcavanje u San Lorenzu (kod Parane). Organizator je čuvene Andske vojske i velikog vojnog podviga kada je, prešavši Ande, oslobodio Čile (1818) i Peru (1820) i bio šef država. Borio se s promjenjivom ratnom srećom. Poslije sukoba sa Bolívarom povukao se u privatni život u Evropi. Vratio se u zemlju 1828, ali je odustao od iskrcavanja u Buenos Aires zbog tadašnjih političkih sukoba. Vratio se u Francusku, u kojoj je umro slijep i zaboravljen.
Također pogledajte
Nedovršeni članak José de San Martín koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: José de San Martín |